Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, izdao je naređenje koje je izazvalo talas reakcija širom sveta.
Prema pisanju britanskog lista Mirror, Tramp je naložio američkim ambasadama i konzulatima da odbijaju izdavanje viza osobama sa prekomernom telesnom težinom ili sa određenim zdravstvenim problemima.
Nova direktiva, koju je izdao Stejt department, predviđa da konzularni službenici moraju uzeti u obzir zdravstveno stanje svakog podnosioca zahteva i proceniti da li bi njegovo eventualno lečenje u Sjedinjenim Državama moglo predstavljati finansijski teret za državu.
Drugim rečima: Ako postoji mogućnost da zdravstveni troškovi osobe postanu teret američkog budžeta, viza se neće izdati.
Prema preporukama, osobe koje pate od srčanih, respiratornih, metaboličkih, neuroloških ili mentalnih oboljenja, kao i oni sa povišenim krvnim pritiskom ili dijabetesom, mogli bi biti automatski isključeni iz procesa dobijanja vize. Procene pokazuju da lečenje takvih bolesti može dostići stotine hiljada dolara.
Zanimljivo je da se nova politika odnosi i na starije podnosioce zahteva. Kandidati u penzionerskom uzrastu moraće da dokažu da mogu samostalno da se izdržavaju bez zaposlenja. Diplomatsko osoblje takođe je dužno da razmotri moguće troškove dugoročnog zbrinjavanja, poput boravka u ustanovama za stare.
Ovakav potez američke administracije odmah je izazvao burne reakcije među stručnjacima za javno zdravlje. Mnogi su ocenili da nova mera ide protiv globalnih trendova u borbi protiv hroničnih bolesti i protiv duha međunarodne saradnje u oblasti zdravstva.
Stručnjaci podsećaju da je, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, oko 11% svetskog stanovništva pogođeno dijabetesom, dok približno 13% ima problem sa gojaznošću.
Ironično, upravo u SAD je nivo gojaznosti znatno viši nego u globalnom proseku. Kritičari smatraju da takva odluka ne samo da pokazuje nedostatak empatije, već i ignorisanje realnosti: Amerika sama ima ogromne izazove u vezi sa ishranom, gojaznošću i hroničnim bolestima.
Dok Trampova administracija tvrdi da je cilj ove politike smanjenje troškova i zaštita američkih poreskih obveznika, mnogi je vide kao diskriminaciju po zdravstvenom osnovu. U diplomatskim krugovima već se šuška da bi ovaj potez mogao izazvati nove tenzije u odnosima SAD sa pojedinim državama, posebno onima čiji građani često apliciraju za američke vize.
U svakom slučaju, Trampova odluka ponovo otvara staru dilemu: gde je granica između prava suverene države da kontroliše svoj imigracioni sistem i osnovnih principa humanosti? Pitanje na koje, izgleda, ni sama Amerika još nema jasan odgovor.
Webtribune.rs
