Piše: Predrag Ćeranić
Nakon što je lider politbiroa palestinskog pokreta Hamas Ismail Hanija ubijen prilikom napada na njegovu rezidenciju u Teheranu, u svjetskom medijskom i bezbjednosnom diskursu raspravljalo se o načinu na koji je to Izrael izveo.
Opšti utisak je da je dron iz kojeg je smrtonosna raketa ispaljena koristio aplikaciju WhatsApp, kako bi Hamasovog lidera precizno locirao.
To je definitivno uvjerilo lidere Hamasa, ali i Hezbolaha, da je pejdžer, s obzirom da se ne može koristiti za emitovanje informacija već isključivo za prijem, daleko bezbjednija opcija.
Nakon nepuna dva mjeseca pokazaće se da je ovaj zaključak fatalna greška, podjednako kao što je bila i odluka da se za potrebe Hezbolaha nabavi 5000 pejdžera.
Posljedice Hezbolahovog velikog bezbjednosnog propusta bile su više nego očigledne kada su hiljade pejdžera eksplodirale kod pripadnika ovog vojnog pokreta, ali i u rukama i pred očima civila, često i djece. Pejdžeri su bili napunjeni eksplozivom prije nego su dospjeli do krajnjeg korisnika.
Za to je korišćena komponenta IC (integrirani sklopovi) koja je sadržavala eksplozivne materijale. Riječ je o integrisanom sistemu koji se obično koristi u elektronskim uređajima za kontrolu nekih njihovih funkcija. Ovaj dio sadrži eksplozivne materijale, što znači da je pejdžer na precizan način napunjen eksplozivom koji je skriven unutar komponenti samog uređaja.
Te eksplozivne materije ne mogu se otkriti prilikom pregleda nekim uobičajenim uređajima za skeniranje koji su u upotrebi i na međunarodnim aerodromima. Drugim riječima, eksplozivni materijal je pažljivo odabran i dizajniran za ovu misiju.
Tajvanska kompanija Gold Apollo, od koje su uređaji naručeni, kao i kompanija BAC sa sjedištem u Budimpešti, koja je dobila licencu za proizvodnju uređaja, demantovale su bilo kakvu povezanost sa zločinom u Libanu.
Šta to znači za porodice 12 mrtvih i oko 4000 povrijeđenih, i za desetine mladih ljudi koji su oslijepili jer je pejdžer eksplodirao dok su čitali poruku?
Iako je ovaj način izvođenja napada i američkoj obavještajnoj službi bio poznat, Amerikanci se nisu nikada odlučili da ga izvedu zbog procjene o civilnim žrtvama.
Da li eksploziv u pejdžerima, ali i toki-voki uređajima i elektronskim aparatima uopšte, prikazuje ratove budućnosti?
Hoće li domišljatost, lukavost, ali i beskrupuloznost, imati prednost u odnosu na klasično ratovanje?
Da li je napad pejdžerima teroristički akt?
Da li će iz međunarodnih organizacija stići riječi osude?
Odgovore unaprijed znamo.
Kako će odgovoriti Hezbolah? Da li će Iran uzvratiti Izraelu?
Na izvjestan način, Hezbolah je već uzvratio jer je na sjeverni dio Izreala ispaljeno stotinu raketa tipa Fadi-1 i Fadi -2.
Da li će uslijediti teoristički napadi na izraelska diplomatska predstavništva i jevrejske bogomolje?
Teško pitanje. Bliski istok bi mogao izgoriti u ratnom plamenu, a šta će biti sa Evropom?
I tu se otvara niz pitanja. Šta ako Kijevu bude dozvoljeno da koristeći britanske rakete „Storm šedou“ ili američke ATACMS gađa ciljeve u dubini Rusije?
Kako će reagovati Rusi? Imaju li pravo da, ako britanska raketa padne u Moskvu, ruska pogodi London?
London se, inače, često u bezbjednosnom diskursu navodi kao prva meta na ruskom nišanu, čak i u slučaju nuklearnog rata. Sve u svemu, otvoreni rat Rusije i NATO, čak i nuklearni, postao je aktuelna tema.
Džefri Saks navodi da bi nuklearni rat predstavljao pobjedu za Zapad. Kako?
Britanski premijer Kir Starmer dao je saglasnost za korišćenje britanskih raketa za napade na Rusiju, pa je doveo u pitanje.
Vašingtonu Zelenski na odobrenje nudi kartu ciljeva u dubini ruske teritorije.
Bliže se američki izbori. Nije li otvoreni rat s Rusijom način da se ugroze američki izbori i time onemogući pobjeda i inauguracija Trampa kao novog (starog) američkog predsjednika?
Pitanja je mnogo.
Antiruska histerija doseže vrhunac u zabrani RT na TikToku. Naime, 21. septembra je platforma za dijeljenje videa TikTok izbrisala naloge RT internešenel i Sputnjika. Ruski mediji su krivi što Ukrajini ne ide kako treba i što ruska vojska grabi ka Pokrovsku, ključnoj logističkoj tački za posljednje vojne snage Ukrajine u Donbasu.
Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) usvojio je izveštaj i kompromisne amandmane na izveštaj o Srbiji izvjestioca EP za Srbiju Vladimira Bilčika sa 43 glasa „za“, šest „protiv“ i pet „uzdržanih“.
U izvještaju se, između ostalog, Srbija poziva da se uskladi sa odlukom Savjeta o obustavljanju radiodifuznih aktivnosti RT Balkan i Sputnjika. Uslijedio je odgovor Marije Zaharove, portparola ruskog ministarstva spoljnih poslova.
Kako je istakla Zaharova, to je „imperijalistička tačka gledišta, oblik neokolonijalizma, kada zemlje koje nemaju moralnu osnovu daju sebi za pravo da oblikuju svijet i razvoj, određujući ko može da živi, da govori, trguje, stvara, a ko to sve ne smije“.
Okreni-obrni, sve se uvijek svede na staru priču o kolonijalnom odnosu velikih sila prema malima i nerazvijenima, na dvojne standarde i nepravdu.
(Sve o Srpskoj)
