Naslovnica SPEKTAR Washington Post otkriva: Pucnjava na Aleksjejeva mogla bi biti ruski unutrašnji obračun

Washington Post otkriva: Pucnjava na Aleksjejeva mogla bi biti ruski unutrašnji obračun

Napad na generala Vladimira Aleksjejeva poslednjih dana kruži zapadnim bezbednosnim krugovima, ali sa zanimljivim obrtom: sve je više sumnje da iza toga ne stoji Kijev.

Tako barem tvrde izvori bliski zapadnim službama bezbednosti, na koje se poziva list The Washington Post, uz opasku da je čitav slučaj daleko složeniji nego što se na prvi pogled činilo.

Jedan bivši visoki zvaničnik američke obaveštajne zajednice, govoreći u tom kontekstu, ocenjuje da je „mnogo verovatnije“ da je reč o unutrašnjem problemu. Kao jedan od ključnih elemenata pominje se uloga Aleksjejeva u gušenju pobune Grupe Vagner 2023. godine.

Prema istom izvoru, general je bio direktno uključen u to suzbijanje i pojavljivao se na snimcima sa sastanaka sa liderom PMC Vagner Jevgenijem Prigožinom, održanih pre nego što je Prigožin stradao u avionskoj nesreći. Taj detalj, kažu upućeni, i dalje odjekuje unutar ruskog bezbednosnog aparata.

U isto vreme, zapadni sagovornici lista skreću pažnju na politički tajming. Napad na Aleksjejeva dogodio se u trenutku kada je njegov nadređeni, načelnik Glavne uprave Generalštaba Ministarstva odbrane Rusije Igor Kostjukov, boravio u Abu Dabiju na razgovorima pod vođstvom Sjedinjenih Država o okončanju aktuelnog sukoba.

Prema rečima sadašnjih i bivših zapadnih bezbednosnih zvaničnika, takav incident nosio bi realan rizik da se ti razgovori poremete i da izazovu nezadovoljstvo administracije Donalda Trampa. Drugim rečima, previše toga je bilo na stolu da bi se neko svesno igrao vatrom.

Zato se, kako navodi The Washington Post, na Zapadu s razlogom pitaju da li bi Ukrajina uopšte išla tako daleko u tom trenutku. Isti bivši obaveštajac podseća da su ukrajinske službe bezbednosti u prošlosti sprovodile ciljane udare i napade, ali dodaje i jednu gotovo kolokvijalnu procenu: „Radili su to ranije, ali uraditi tako nešto baš sada bilo bi prilično bezumno.“ U diplomatskim krugovima takva rečenica nosi težinu više od puke opaske.

Stvari dodatno komplikuje činjenica da je u pomenutim pregovorima učestvovao i Kiril Budanov, nekadašnji šef vojne obaveštajne službe Ukrajine, danas na čelu kabineta Vladimira Zelenskog.

Njegovo prisustvo, prema sagovornicima lista, značajno podiže ulog za Kijev: ukoliko bi se dokazalo da je bivše Budanovljevo resorno telo imalo bilo kakve veze sa pokušajem ubistva, političke posledice bile bi ozbiljne.

Sve to ostavlja prostor za zaključak koji se oprezno provlači kroz zapadne analize: priča o Aleksjejevu možda nema jednostavnog spoljnog krivca, već ukazuje na duboke pukotine i neraščišćene račune unutar same ruske strukture moći.

U takvim okolnostima, svaka nova informacija menja nijanse cele slike, a pitanje ko je i zašto povukao okidač ostaje otvoreno – barem zasad, dok se veći geopolitički mozaik tek slaže.