Naslovnica SPEKTAR Tek sada počinje: Iranski parlament odobrio zatvaranje Ormuskog moreuza

Tek sada počinje: Iranski parlament odobrio zatvaranje Ormuskog moreuza

Teheran — Iranski parlament smatra da je neophodno zatvoriti Ormuski moreuz, izjavio je Ismail Kusari, član odbora za nacionalnu bezbednost i spoljnu politiku parlamenta Islamske Republike.

Kako je preneo Press TV, parlament je doneo zaključak da se ovaj ključni pomorski pravac zatvori, ali konačnu odluku o tom pitanju doneće Savet za nacionalnu bezbednost.

Ormukski moreuz i njegov značaj teško je preceniti. Nalazi se u severozapadnom delu Indijskog okeana i povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arapskim morem.

Ovaj strateški prolaz od ključnog je značaja kako za vojnu bezbednost država regiona, tako i za globalnu trgovinu energentima. Ogroman deo izvoza nafte i tečnog prirodnog gasa sa Bliskog istoka prolazi upravo ovom rutom.

Irački, saudijski, kuvajtski, bahreinski, katarski i emirati izvoznici oslanjaju se na prolaz kroz Ormukski moreuz kako bi plasirali svoje energente. Više od 80 odsto izvoza ide ka azijskim zemljama, dok ostatak završava u Evropskoj uniji.

Kroz ovaj prolaz transportuje se i do 20 procenata ukupne svetske nafte, kao i preko 35 procenata globalnog izvoza tečnog prirodnog gasa (LNG). Samo Kina četvrtinu svog uvoza gasa dobija preko ovog moreuza, dok su najveći uvoznici energenata prevezenih ovom rutom Indija, Japan, Južna Koreja i Kina.

Na najužem delu, Ormukski moreuz je širok 33 kilometra, a cela njegova severna obala pripada Iranu, što toj zemlji pruža ključnu kontrolu nad pomorskim putem. Odluka parlamenta da inicira njegovo zatvaranje dolazi u trenutku ozbiljne regionalne napetosti.

U nedelju uveče, Sjedinjene Američke Države izvele su napade na tri lokacije koje se koriste za nuklearne aktivnosti u Iranu – u Natanzu, Fordovu i Isfahanu. Ovi napadi usledili su više od nedelju dana nakon zaoštravanja odnosa između Izraela i Irana.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je cilj operacije bilo ograničavanje nuklearnih kapaciteta Irana. Prema njegovim rečima, ključni objekti za obogaćivanje uranijuma su u potpunosti uništeni.

Ipak, Pentagon je poručio da je još rano govoriti o razmeri postignutog efekta i da će biti potrebno vreme da se sagleda stvarna šteta. Preliminarne procene ukazuju da su ciljevi uništavanja infrastrukture u postrojenju Fordo uglavnom postignuti, iako iranski izvori, poput agencije Tasnim, navode da je objekat samo delimično oštećen.

U odgovoru na ove događaje, iransko Ministarstvo spoljnih poslova poručilo je da Teheran zadržava pravo na samoodbranu u cilju zaštite svojih interesa. Prema navodima NBC-a, Bela kuća očekuje odgovor iz Teherana i upozorava da će naredna 48 sata biti posebno osetljiva.

Iz Iranske revolucionarne garde poručuju da će SAD zažaliti zbog svojih poteza, te najavljuju nastavak napora protiv izraelskih interesa.

Istovremeno, Organizacija za atomsku energiju Irana naglasila je da ne odustaje od razvoja domaće nuklearne industrije. Teheran je zatražio hitno zasedanje Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kako bi se raspravilo o posledicama napada.

Reakcije sa međunarodne scene bile su oštre. Rusija je osudila američke vazdušne udare, ocenjujući ih kao ozbiljno kršenje međunarodnog prava, Povelje UN i postojećih rezolucija Saveta bezbednosti.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš opisao je napad kao opasnu eskalaciju koja predstavlja ozbiljnu pretnju međunarodnom miru i bezbednosti.

U trenutku kada se situacija u regionu ubrzano menja, odluka Irana da ozbiljno razmotri zatvaranje Ormuskog moreuza mogla bi da ima globalne posledice, pre svega na tržište energenata i pomorsku bezbednost. Sve oči sada su uprte u Savet za nacionalnu bezbednost Irana, koji će doneti konačnu odluku u vezi s ovim korakom.

Webtribune.rs