Naslovnica IZA OGLEDALA Srbija u središtu Putinove analize: Kako je Zapad rastrgao Jugoslaviju i zašto...

Srbija u središtu Putinove analize: Kako je Zapad rastrgao Jugoslaviju i zašto Srbija i danas plaća cenu

Ruski predsednik Vladimir Putin ponovo je otvorio temu koja u Srbiji ima dubok i bolan odjek, vraćajući se na događaje iz vremena SR Jugoslavije i način na koji je, prema njegovim rečima, Zapad tada delovao bez ikakvog obzira prema međunarodnim pravilima.

Govoreći o tom periodu, Putin je ocenio da je upravo tada počelo ubrzano urušavanje principa na kojima je, bar formalno, počivao međunarodni poredak, uz otvoreno ignorisanje Povelje Ujedinjenih nacija.

Kako je naveo, u slučaju Jugoslavije Zapadne zemlje su radile ono što su smatrale potrebnim, bez ikakvih ograničenja, oslanjajući se i na direktnu upotrebu vojne sile, što je, prema njegovim rečima, na kraju dovelo do toga da Jugoslavija bude rastrgnuta, a Srbi ostavljeni na udaru takve politike.

U tom kontekstu, Putin je više puta naglasio da je, po njegovom viđenju, Zapad doslovno rastrgao jedan narod, smatrajući da se takav model ponašanja kasnije pokušao primeniti i prema Rusiji.

Kako je rekao, na Zapadu je vladalo uverenje da će Rusija moći da bude slomljena i rasturena u vrlo kratkom roku, slično kao što se dogodilo sa Jugoslavijom. Umesto ideje o ravnopravnom partnerstvu, Putin je ocenio da se Zapad sve više kretao putem, kako je rekao, kontinuirane degradacije, pri čemu je pojam civilizacije ostao samo deklarativan.

Ruski predsednik je podsetio i na period nakon raspada Sovjetskog Saveza, navodeći da su zapadne zemlje tada sprovodile odluke prema Rusiji silom, pa čak i oružanim putem. Kao jedan od primera naveo je vojnu podršku terorističkim strukturama na Severnom Kavkazu.

Prema njegovim rečima, u Moskvi je tada postojalo očekivanje da će Rusija, posle raspada SSSR-a, postati ravnopravan član takozvane civilizovane zapadne porodice, ali se to nikada nije dogodilo. Naprotiv, kako tvrdi, Zapad je koristio destruktivne instrumente kako bi uticao na unutrašnju politiku Rusije, sa ciljem destabilizacije zemlje iznutra.

Putin je ocenio da je danas, iz njegove perspektive, svima jasno da su takvi pokušaji propali. Prema njegovim rečima, svi planovi i mehanizmi pritiska koje je Zapad godinama razvijao u odnosu na Rusiju nisu dali očekivane rezultate.

Govoreći o aktuelnim dešavanjima u Ukrajini, ruski predsednik je ponovio stav Moskve da oružani sukob nije pokrenula Rusija 2022. godine, već da su ključnu ulogu imale, kako ih je nazvao, destruktivne snage u samoj Ukrajini, uz snažnu podršku Zapada. On smatra da je upravo Zapad pokrenuo taj sukob, dok Rusija, kako tvrdi, pokušava da ga privede kraju.

Prema njegovim rečima, svi ruski interesi su godinama ignorisani, što je, kako je naveo, na kraju dovelo i do državnog udara u Ukrajini. Putin je u tom kontekstu istakao da je jedan od ključnih rezultata Specijalne vojne operacije to što je Rusija, po njegovom mišljenju, povratila status punog suvereniteta.

Kako je rekao, Rusija je danas suverena zemlja u svakom smislu te reči, bez oslanjanja na tuđe centre moći i bez prihvatanja nametnutih pravila.

Osvrnuvši se na širenje NATO-a ka istoku, Putin je naglasio da Rusija nikome ne osporava pravo na bezbednost, ali istovremeno insistira na poštovanju ranije datih obećanja. Podsetio je da je javno saopšteno da neće biti širenja NATO-a na istok, ali da su, uprkos tome, usledili talas za talasom proširenja.

Kako je rekao, čak i danas se Rusiji poručuje da nema pravo da utiče na način na koji drugi rešavaju svoja bezbednosna pitanja, dok se istovremeno zanemaruju njeni legitimni interesi.

U toj slici, koju Putin gradi kroz svoje izjave, Jugoslavija i Srbija zauzimaju posebno mesto kao primer onoga što se, po njegovom uverenju, dešava kada se međunarodno pravo stavi u stranu, a sila postane glavni instrument politike.

Za Srbiju, ove poruke iz Moskve ne predstavljaju samo komentar na prošlost, već i podsetnik na širi geopolitički obrazac koji, prema ruskom predsedniku, i danas oblikuje odnose između velikih sila i manjih država.

Kako stvari stoje, rasprava o tim temama daleko je od završene, a tumačenja događaja iz devedesetih i njihovog uticaja na današnji svet nastavljaju da izazivaju ozbiljna pitanja o tome kuda se međunarodni poredak zaista kreće.