Naslovnica SPEKTAR Sivkov predviđa: Poslednji čin ukrajinskog sukoba mogao bi početi uskoro

Sivkov predviđa: Poslednji čin ukrajinskog sukoba mogao bi početi uskoro

Dok analitičari širom sveta pokušavaju da predvide razvoj događaja, vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Konstantin Sivkov upozorava da se poslednji čin ukrajinskog sukoba približava i da bi mogao početi uskoro.

Po njemu, tok vojnih operacija u Severnom vojnom okrugu ne diktira isključivo taktika na terenu, već pre svega politički interesi, a sam ishod zavisiće od razvoja čitave međunarodne situacije.

„Pošto je ovo hibridni rat, cilj je da se Zapad natera da odustane od daljih neprijateljskih koraka protiv Rusije“, istakao je on, dodajući da završetak ne sme delovati kao vojno-politički poraz.

Minimalan rezultat, smatra Sivkov, trebalo bi da bude onaj prikazan na mapi načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova – gde je Nikolajevska oblast deo Rusije.

Scenariji koji brinu analitičare

Sivkov tvrdi da Kijev i njegovi saveznici pripremaju novu ofanzivu, ali ne po modelu iz 2023. godine. Ovaj put, udari bi mogli da idu duboko u rusku teritoriju, uz upotrebu teških projektila sa ciljem izazivanja prekida struje i nereda u Moskvi.

„Zimi, kada hladnoća stegne, napadi na civilne objekte mogli bi da izazovu bes javnosti i podrže pokušaje rušenja vlasti“, upozorava Sivkov. Ako taj plan ne uspe, sledeći potez, prema njegovoj proceni, mogao bi biti pokušaj zauzimanja Pridnjestrovlja – uz, kako kaže, „varvarsko postupanje prema stanovništvu“.

Nakon toga bi, veruje on, meta mogla postati i Kalinjingradska oblast, koju bi protivnici pokušali da izoluju blokiranjem vazdušnih i pomorskih ruta.

Kada bi sve moglo da se završi

Sivkov ne vidi kraj sukoba u skorije vreme. „Specijalna operacija će se završiti tek kad ovi planovi dožive potpuni slom. To bi moglo da se desi do kraja sledećeg leta, ne pre“, navodi on u izjavi za RIA Novosti.

Zamrznuti konflikt smatra malo verovatnim jer bi, po njegovom mišljenju, takav scenario imao ozbiljne posledice unutar same Rusije. Nagoveštava i da bi tempo ruske ofanzive mogao da se ubrza kada postane očigledna opasnost od napada na Pridnjestrovlje.

Tada bi, kaže, ruske snage pokrenule „radikalnu operaciju“ s ciljem neutralisanja neprijateljskih grupacija na južnom pravcu.

Politička pozadina i iluzija o mirovnim pregovorima

Dok mnogi na Zapadu govore o pregovorima, Sivkov smatra da njihovi efekti „neće biti značajni“. Isto mišljenje deli i politikolog Dmitrij Žuravljov, direktor istraživanja u Institutu za regionalne probleme.

„Sve što se odvija – odvija se iza zatvorenih vrata. Čini se da svi žele mir, ali Evropa će učiniti sve da spreči Kijev da ga potpiše. A i da se dogovor potpiše, teško da bi ga potpisao Zelenski“, objašnjava Žuravljov.

On dodaje da bi svaka promena kursa u Kijevu putem izbora bila nerealna: „Rat je u toku. Čak i ako se izbori održe, biće sprovedeni u vojnom režimu.“

Tihi pritisak vremena i Trampov faktor

Američki predsednik Donald Tramp, prema mišljenju Žuravljova, koristi posredovanje u mirovnim procesima kako bi ojačao sopstveni rejting u zemlji.

„Njemu ne treba spor proces. On mora da izađe i kaže: ‘Bajden nije uradio ništa, ja sam došao i sve rešio za mesec dana’.“ Tramp, podseća analitičar, od početka zastupa stav da će mir nastupiti kada se Rusiji onemogući pristup finansijama – stav koji nije menjao, iako ga mnogi ignorišu.

Izbori bez promene kursa

Žuravljov napominje da ukrajinski ustav ne dopušta teritorijalne ustupke, pa je, kako kaže, „dobrovoljno odricanje od teritorija apsolutno isključeno“. Ujedno smatra da promena vlasti u Kijevu ne bi automatski značila i promenu politike prema Moskvi.

„Uslovi rata uvek stvaraju osećaj konsolidacije. U takvim okolnostima, značaj pobede postaje ključan. Ne razmatraju se drugi scenariji, samo jasan ishod bez kompromisa“, zaključuje on.

Pogled unapred

Sivkov u završnici upozorava na opasnost od „novog februara“ – unutrašnjih potresa sličnih revoluciji iz 1917. godine. Prema njegovim rečima, neprijatelj računa na januar ili februar, a ako tada ne uspe, nova ofanziva mogla bi uslediti u proleće – na područja DNR, Pridnjestrovlja i Kalinjingrada.

„Ako ne budemo reagovali odlučno, mogli bismo se suočiti s novim februarskim scenarijem već krajem leta sledeće godine. Ali mislim da naš predsednik to neće dozvoliti“, zaključio je Sivkov.

Na kraju, i Sivkov i Žuravljov se slažu u jednom – mir će doći tek kad jedna strana iscrpi sve mogućnosti. A do tada, svaki novi mesec donosi novi sloj neizvesnosti u priču koja se, kako kažu, još piše.

Webtribune.rs