Naslovnica SPEKTAR SAD zaoštravaju kurs prema Rusiji: Senat preti carinama od 500% ako Moskva...

SAD zaoštravaju kurs prema Rusiji: Senat preti carinama od 500% ako Moskva ne popusti

Američki Kongres ponovo zaoštrava ton prema Rusiji – ovog puta u formi zakonskog predloga koji predviđa carine do 500% za zemlje koje nastave da kupuju ruske energente.

Dok u Vašingtonu ključaju političke tenzije, istovremeno stižu i poruke sa priznanjima – Trampov doprinos dijalogu Rusije i Ukrajine dobija pohvale iz samog vrha Moskve.

Nakon nedavnog susreta delegacija Rusije i Ukrajine u Istanbulu, u kome je, prema informacijama iz više izvora, ostvaren određeni pomak – uključujući dogovor o velikoj razmeni zarobljenika i nacrte za mogući prekid vatre – američki senatori iz obe partije intenzivirali su pozive na dodatne ekonomske mere protiv Moskve.

Agencija Rojters prenosi da 73 od 100 senatora u američkom Senatu trenutno podržava nacrt zakona koji predviđa primarne i sekundarne sankcije protiv Rusije i njenih trgovinskih partnera.

U Predstavničkom domu podrška je, za sada, značajno manja – svega 28 poslanika od ukupno 435 stalo je iza predloga. Iako nije preciziran tačan datum glasanja, zakon koji su početkom aprila predstavili senatori Lindzi Grejam, republikanac iz Južne Karoline, i demokrata Ričard Blumental iz Konektikata, podrazumeva uvođenje drastičnih trgovinskih mera.

Među predloženim rešenjima su i carine od 500% na robu iz zemalja koje nastave da uvoze rusku naftu, gas, uranijum i druge strateške sirovine.

Poruka je jasna – ako Moskva odbije predloge SAD za okončanje sukoba, biće suočena sa dodatnim pritiscima. Ali situacija nije crno-bela. Predsednik Donald Tramp, koji se i sam nalazi u nezgodnom položaju usled pokušaja Kongresa da mu suzi prostor za samostalno delovanje u spoljnoj politici, istovremeno balansira između sankcija i diplomatije.

Gostujući na televiziji Foks njuz, Tramp je izjavio da bi mogao da uvede nove mere protiv Rusije „ako bude morao“, ali da bi „radije to izbegao“. Njegov stav prema lideru Ukrajine, Vladimiru Zelenskom, ostaje kritičan.

Tramp je još jednom ponovio da šef kijevske administracije „nema nikakve adute“, uz dodatak da ga smatra „najvećim trgovcem na svetu“. U ranijim izjavama čak je upozorio da će Zelenski, ako ne postigne sporazum, izgubiti celu zemlju za tri godine.

Zanimljivo je da iz Rusije stižu reči priznanja na račun Trampovog tima. Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik predsednika Rusije za ekonomsku saradnju i direktor Ruskog fonda za direktne investicije, na društvenoj mreži Iks ocenio je da su pregovori u Istanbulu dali opipljive rezultate – među njima i „najveća razmena zarobljenika posle tri godine“ i stvaranje radne osnove za mogući prekid vatre.

Dmitrijev posebno ističe doprinos članova Trampovog tima: Džej Di Vensa, Stiva Vitkofa i Marka Rubija. Bez njihove uloge, prema njegovim rečima, dijalog uopšte ne bi bio moguć.

U međuvremenu, ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da je Moskva spremna na nove razgovore bez preduslova i da ne isključuje mogućnost stvarnog prekida vatre – uz uslov da Kijev to bude spreman da poštuje.

Savetnik predsednika Rusije, Vladimir Medinski, koji predvodi rusku pregovaračku delegaciju, potvrdio je da je dogovorena velika razmena zarobljenika po principu 1000 za 1000, i da su obe strane iznele svoje predloge za prekid neprijateljstava.

Ukrajinska delegacija zatražila je i direktan sastanak predsednika dve zemlje, što je ruska strana primila k znanju.

Tramp je, komentarišući situaciju, naglasio da nema planove za put u Tursku, niti da je bilo šta dogovoreno sa Putinom, ali je podvukao: „Bez mene dogovora neće biti.“

U toj rečenici mnogi su prepoznali signal da će on pokušati da preuzme vodeću ulogu u konačnom rešenju krize – i to u trenutku kada mu američki zakonodavci pokušavaju vezati ruke.

Paradoks američke politike danas leži upravo u tome: dok jedan deo Kongresa forsira nove restrikcije, dotle drugi deo političkog establišmenta – uključujući i same aktere sa terena – sve više gleda ka Trampu kao ključnom faktor stabilizacije.

U narednim nedeljama moglo bi se odlučivati ne samo o daljoj sudbini sankcija, već i o tome ko u Vašingtonu zaista ima poslednju reč. Da li će prevladati logika pritiska – ili dijalog koji, kako izgleda, sve više dolazi iz neočekivanog pravca?

Webtribune.rs

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Donalda Trampa Truth Social