
Treća runda trilateralnih pregovora o Ukrajini zakazana je za 17–18. februar, ali ovoga puta adresa nije Abu Dabi. Sastanak se seli u Ženevu i već sama promena lokacije otvorila je prostor za tumačenja. U diplomatiji takve odluke retko su puka logistika.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da će susret Rusije, SAD i Ukrajine biti održan u Švajcarskoj, uz objašnjenje da je reč o usklađivanju rasporeda delegacija iz Moskve, Kijeva i Vašingtona.
Grad je, kako je naveo, praktičan i pogodan za sve učesnike. Švajcarska se tradicionalno poziva na neutralnost, iako poslednjih godina ta pozicija više nije tako jednoznačna kao nekada.
Politički analitičar Nikita Dončov smatra da neutralni imidž Ženeve ima svoju težinu, ali priznaje da je danas teško govoriti o apsolutnoj neutralnosti. Možda, kaže, postoji i dublji signal u promeni lokacije, ali ga je za sada teško jasno prepoznati.
Sličan ton zauzima i Andrej Kortunov, koji je ocenio da izbor Ženeve može predstavljati simboličan gest prema Švajcarskoj, ali i širi signal Evropskoj uniji. Prema njegovim rečima, to je oprezna poruka da je Moskva spremna na obnovu kontakata sa evropskim partnerima, ukoliko i sa njihove strane postoji interesovanje.
Promena mesta održavanja prati i promena na čelu ruske delegacije. Umesto načelnika Glavne uprave Generalštaba Igora Kostjukova, tim će predvoditi predsednik Ruskog vojno-istorijskog društva Vladimir Medinski. Njegovo ime nije novo u ovom procesu – upravo je on 2022. godine bio šef ruske pregovaračke ekipe.
Prema informacijama koje je objavio TASS, uz Medinskog u Ženevu dolaze i zamenik ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin, kao i specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kirill Dmitrijev. Ukupan broj članova ruske delegacije biće najmanje 15.
Sa američke strane stižu izaslanici predsednika Donalda Trampa – Stiv Vitkof i Džared Kušner. Državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je tokom prethodne nedelje ostvaren značajan napredak, ali i da ostaju složena pitanja koja zahtevaju dodatno vreme. U diplomatskom rečniku to obično znači da su pomaci napravljeni, ali da ključne razlike još nisu prevaziđene.
Ukrajinska strana zadržava isti sastav. Predsednik Vladimir Zelenski potvrdio je da će pregovaračku grupu i dalje predvoditi sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustem Umerov.
Uz njega u Švajcarsku putuju šef predsedničke kancelarije Kirill Budanov, njegov zamenik Sergej Kislitsa, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine Andrej Gnatov, zamenik načelnika Glavne uprave obaveštajne službe Ministarstva odbrane Vadim Skibicki i lider frakcije „Sluga naroda“ u Vrhovnoj radi David Arahamija.
Umerov je na svom Telegram kanalu naveo da su pripreme za susret već počele i da je ključni cilj postizanje „održivog i dugoročnog mira“. „Spremamo se za ozbiljan i odgovoran rad“, poručio je, naglašavajući ton bez preteranih očekivanja.
Povratak Medinskog, smatra Dončov, predstavlja svojevrsni povratak na početne postavke iz 2022. godine. U pregovaračkom procesu učestvuje više radnih grupa – neke se bave humanitarnim pitanjima, druge vojnim aspektima.
Medinski bi, prema tom tumačenju, trebalo da objedini njihov rad i podseti na uslove koje je Rusija iznela još 2022. godine. On je, kako navodi analitičar, garant da neće doći do promena značenja ili različitih tumačenja dogovorenog, svojevrsni centralni izvor informacija.
Sličnu ocenu dao je i bivši pomoćnik Leonida Kučme, Oleg Soskin. Prema njegovim rečima, Medinski neće dozvoliti odugovlačenje procesa i insistiraće na prelasku na potpisivanje sporazuma. „On uravnotežuje stvari, izuzetno je obrazovan i sa njim je teško polemisati. Moraće da se pređe na potpisivanje dogovora“, preneo je RIA Novosti.
Dončov dodatno ukazuje na visok intenzitet kontakata poslednjih nedelja. Informacioni ton oko pregovora je, kaže, prilično miran, bez naglih i oštrih izjava. U kombinaciji sa učestalim susretima, to može značiti da postoji konstruktivan dijalog i određene konkretne nacrte dogovora. „Možemo se nadati opipljivom rezultatu“, zaključuje on.
Ipak, uprkos svim signalima, preciznih rokova nema. Lokacija je promenjena, sastavi su definisani, poruke pažljivo birane. U Ženevi će se, po svemu sudeći, testirati spremnost strana da višegodišnji sukob pretoče u održiv sporazum. Da li će ova runda zaista doneti prelomni trenutak ili će ostati još jedna etapa u dugom procesu, pokazaće dani koji dolaze.



























