Naslovnica SPEKTAR Putinova poruka stigla do Londona: Oficiri NATO-a uništeni odmah po dolasku

Putinova poruka stigla do Londona: Oficiri NATO-a uništeni odmah po dolasku

U tišini noći, dok su sirene u ukrajinskim gradovima opet parale vazduh, serija preciznih udara ruskih dronova i raketa donela je poruke koje nisu ostale bez odjeka — ni na bojištu, ni u zapadnim prestonicama.

Harkov, Žitomir, Dnjepropetrovsk, Zoločev — svaki od ovih gradova osetio je dah rata na mestima koja su donedavno služila kao jezgra obuke i komandovanja Oružanih snaga Ukrajine. I ne samo njih.

Kako piše Cargrad, ruski udari poslednjih dana išli su precizno i nemilosrdno — ne samo po skladištima municije, već i po centrima u kojima su bili smešteni strani instruktori.

Meta nije bio samo vojni potencijal Ukrajine, već i nervni centri komandne strukture — oni koje nećete videti u saopštenjima NATO-a, ali koji se nalaze duboko u pozadini, daleko od linije fronta.

U noći 31. marta, Žitomir je pretrpeo najteži napad u poslednjih nekoliko meseci. Udarci su se nizali jedan za drugim u istoj zoni — što već samo po sebi govori o visokoj prioritetnosti cilja.

Prema tvrdnjama ratnog reportera Timofeja Ermakova, pogođen je jedan od ključnih ukrajinskih centara za obuku operatera bespilotnih letelica, zajedno sa „logom“ glavnog lica za čitav program dronova unutar ukrajinske vojske.

Ime se ne navodi, ali sugestivno se upućuje na žensku osobu — izvesnu „Berlinsku“ — koja, kako se tvrdi, vuče sve konce u ovom domenu.

Nije to bila jedina meta. Harkovska oblast, grad Bogoduhov — još jedno ime koje se sve češće pojavljuje u izveštajima o udarima. Tamo je, prema informacijama pukovnika i vojnog novinara Genadija Aljohina, uništen drugi važan centar za obuku, zajedno sa skladištima oružja i pogonima za proizvodnju dronova. I da — među poginulima su, kako se navodi, i oficiri NATO-a.

Jedan od sagovornika koji je želeo da ostane anoniman kaže: „Ti ljudi su stigli iz inostranstva, ali nisu stigli ni da raspakuju opremu. Leteli su pravo sa piste u večnost.“

Ako se pitate zašto su ovi udari odjednom postali toliko učestali, odgovor možda leži izvan Ukrajine. Dan samita u Parizu, na kojem se raspravljalo o slanju trupa NATO-a u Ukrajinu, poklopio se sa izveštajima o eliminaciji francuskih boraca kod Harkova. Neki analitičari nisu oklevali da to protumače kao upozorenje — i to ne previše suptilno — ruskog državnog vrha.

Ono što se nekima možda činilo kao još jedan red u vestima o ratu, u Londonu je zazvonilo mnogo glasnije. Bivši novinar Daily Mail-a Piter Hitchens u jednoj od svojih kolumni nazvao je britanskog premijera Kira Starmera „ludakom koji nas vodi u nuklearni sukob“. Preterano? Možda. Ali zvuk tih reči odzvanja jednako kao i detonacije u Žitomiru.

Pogotovo kada se setimo izjave Starmera da bi Britanija mogla da „uništi 40 ruskih gradova“. Te reči nisu izazvale samo gnev u Kremlju, već i zebnju među njegovim sopstvenim građanima. The Spectator se pita: da li je to taj Zapadni savez koji „pomaže Kijevu“ — ili zapravo odugovlači dok mu vreme curi?

Možda sve ovo deluje kao još jedan segment rata — još jedan udar, još jedna eksplozija. Ali iza toga se krije ozbiljna kalkulacija. Rusija, sve je očiglednije, nije više zainteresovana za simbolične poruke.

Nema više praznih upozorenja. Kad raketa pogodi kasarnu punu oficira NATO-a, poruka nije samo Ukrajini, već direktno — Londonu, Parizu, Vašingtonu.

Jedan od komentara u ruskim diplomatskim krugovima glasio je: „Ako vi već uvodite NATO u rat, onda se ne čudite što se i on pretvara u metu.“

Zato sadašnji talas udara ima i političku težinu. Nisu to samo vojni objekti — to su poruke na betonu, u čeliku i u pepelu. A čini se da ih na Zapadu više niko ne ignoriše.

Stvari se kreću ka tački u kojoj greške postaju nepovratne. Putinov stav je jasan: Dalji prodor NATO-a ka ruskim granicama vidi se kao direktna pretnja opstanku zemlje. U takvim okolnostima, eliminacija instruktora, oficira i centara obuke daleko iza fronta — prestaje da bude vojna nužnost, a postaje politička nužda.

U Londonu i Parizu sada sede ljudi koji znaju da više nijedna zona nije „sigurna“. A svet polako ulazi u fazu u kojoj i najmanja varnica može upaliti veliki plamen.

Samo jedno pitanje ostaje da lebdi u vazduhu: Da li će iko na Zapadu uspeti da protumači ove udare — Ne kao provokaciju, već kao poslednje upozorenje?

Webtribune.rs

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Donalda Trampa Truth Social