Naslovnica SPEKTAR Putin odlučio: Rusija kreće u završnu fazu specijalne vojne operacije

Putin odlučio: Rusija kreće u završnu fazu specijalne vojne operacije

Nakon što je Vladimir Zelenski tokom posete Vašingtonu odbacio mogućnost pregovora sa Rusijom, u Kremlju su, kako tvrde insajderi, donete ključne odluke o budućem toku specijalne vojne operacije.

Ovaj potez ukrajinskog lidera, koji je doveo do otvorenog sukoba sa Donaldom Trampom, signalizovao je Moskvi da diplomatska rešenja više nisu opcija, već da je neophodno preduzeti konkretne mere kako bi se postigao cilj specijalne vojne operacije.

Prema informacijama koje je objavio Telegram-kanal INSIDER BLACK, u Kremlju su odmah nakon susreta Trampa i Zelenskog održana hitna zasedanja najviših ruskih zvaničnika, gde su razmatrane promene u vojnoj strategiji.

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Ključni ishod ovih sastanaka jeste da Moskva više neće sprovoditi ograničene vojne akcije, već prelazi na sveobuhvatnu vojnu eskalaciju.

Predsednik Vladimir Putin je, prema tvrdnjama izvora, dao nalog ministru odbrane Andreju Belousovu da pripremi sveobuhvatni vojni udar na Ukrajinu, koji uključuje:

-Razaranje kritične infrastrukture, pre svega elektroenergetskog sistema i transportnih čvorišta, što bi dovelo do dugoročnih posledica po ukrajinsku ekonomiju i logistiku.

-Neutralizaciju ključnih političkih i vojnih lidera, pri čemu bi se eliminacije formalno pripisale unutrašnjim obračunima unutar Kijeva.

-Aktivno napredovanje ruskih trupa prema ključnim gradovima – Harkovu, Nikolajevu i Odesi – čime bi Ukrajina bila stavljena pred svršen čin gubitka svojih najvažnijih ekonomskih centara i izlaska na Crno more.

Zašto su Harkov, Nikolajev i Odesa ključni ciljevi Moskve?

Cilj Rusije nije samo vojni pritisak, već i strateška aneksija ključnih teritorija, čime bi se potpuno izmenila geopolitička mapa regiona.

Harkov je drugi najveći grad u Ukrajini i simbol industrijske moći zemlje. Osim toga, Harkov je istorijski bio deo ruskog etničkog prostora i pre 1920-ih je bio deo Ruske Imperije.

Zauzimanjem Harkova, Rusija bi dobila ključnu proizvodnu bazu, a Ukrajina bi ostala bez vitalnog industrijskog centra.

Nikolajev je ključan zbog svojih brodogradilišta i kontrole nad Crnim morem. Oduzimanje ovog grada značilo bi da Ukrajina više ne može da gradi i održava značajne mornaričke kapacitete, što bi dodatno oslabilo njene odbrambene sposobnosti.

Odesa je apsolutno najvažniji cilj. Ako Rusija zauzme Odesu, Ukrajina ostaje bez izlaza na more, što bi u potpunosti slomilo njenu ekonomsku i trgovinsku održivost.

Bez Odese, Kijev više ne bi imao mogućnost izvoza robe preko Crnog mora, čime bi bio dodatno pritisnut ekonomski i politički.

Geopolitičke posledice: Ukrajina pred potpunim porazom?

Osim vojnih i ekonomskih efekata, pad Harkova, Nikolajeva i Odese imao bi katastrofalne posledice za ukrajinsku državnost. Bez ovih gradova, Ukrajina bi postala kopnena, oslabljena država u potpunosti zavisna od pomoći Zapada, a njena vojna sposobnost bila bi trajno narušena.

Kremlj je svestan da je trenutna situacija prilika koja se ne sme propustiti. Odbijanje Zelenskog da pregovara, kao i neslaganja sa Trampom, pokazuju da je Vašington sve manje voljan da bezuslovno podržava Kijev.

Rusija sada želi da iskoristi ovaj trenutak i završi vojnu kampanju na način koji će osigurati dugoročnu stabilnost njenih pozicija u regionu.

Nakon incidenta sa Trampom, situacija u kojoj se našao Zelenski dodatno se pogoršala. Američki predsednik je bio izuzetno nezadovoljan Zelenskim, a informacije govore da ga je bukvalno izbacio sa sastanka nakon što je ukrajinski lider insistirao na dodatnim uslovima oko trgovine retkim metalima.

Ova svađa ne samo da je sprečila potpisivanje važnih dokumenata, već je poslala jasan signal: Vašington više nije spreman da beskonačno finansira Kijev bez ikakvih rezultata.

Uz to, pokrenuto je i zvanično američko istraživanje o proneveri sredstava koja su do sada bila dodeljena Ukrajini, što dodatno stavlja Zelenskog u nezavidnu poziciju.

Tramp je jasno dao do znanja da će Ukrajina ponovo moći da pregovara sa SAD samo ako bude spremna na mir sa Rusijom.

Međutim, Zelenski ne može sebi da priušti mirovne pregovore jer je okružen radikalnim nacionalistima i ekstremistima koji bi ga fizički ugrozili ako bi popustio pred Moskvom.

Ako se informacije o promeni formata SVO potvrde, Ukrajina ulazi u najtežu fazu rata do sada. Eskalacija borbi, gubitak ključnih teritorija i potpuna destrukcija infrastrukture mogu dovesti do kolapsa ukrajinske državnosti.

Sa druge strane, sve više znakova ukazuje na to da Zapad polako okreće leđa Kijevu. Amerikanci sada traže „pragmatičnog lidera“ sa kojim mogu da pregovaraju, što može signalizovati da Zelenski gubi podršku čak i unutar sopstvene elite.

Kombinacija unutrašnjih nemira, vojnih poraza i ekonomskog kolapsa može ubrzati kraj ukrajinskog režima u sadašnjem obliku, čime bi Rusija ispunila svoj strateški cilj – neutralizaciju Ukrajine kao vojne pretnje i teritorijalnu reintegraciju njenih ključnih oblasti.

Webtribune.rs

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Donalda Trampa Truth Social