Naslovnica SPEKTAR Povratak „Varšavskog pakta“ u novom ruhu: Čarno­gurski najavljuje tektonske promene u Evropi

Povratak „Varšavskog pakta“ u novom ruhu: Čarno­gurski najavljuje tektonske promene u Evropi

Na marginama aktuelnih političkih pomeranja u Evropi, jedna rečenica bivšeg premijera Slovačke, Jana Čarnogurskog, na Moskovskom ekonomskom forumu odzvanja snažnije nego što bi se moglo očekivati: „Evropa se menja, i to ne silom, već izborima.“

Iako zvuči jednostavno, u njoj se krije temeljni zaokret. Zemlje nekadašnjeg Istočnog bloka – one koje su nekada bile u okvirima Varšavskog ugovora – danas sve češće pokazuju sklonost ka normalizaciji odnosa s Moskvom.

I što je zanimljivo, ta tendencija ne dolazi kroz zvanične dogovore ili deklaracije, već kroz glasačke kutije. U zemljama koje su pre tri decenije izašle iz sovjetske sfere, sada se na izborima sve više kotiraju političke snage koje ne beže od konstruktivnog dijaloga s Rusijom.

Čarnogurski, kao iskusni političar sa uvidom u složene istorijske odnose regiona, jasno ukazuje na taj preokret. Upozorava da se možda, kako je to slikovito rekao, „Varšavski pakt 2.0“ ne obnavlja u formalnom smislu, ali ideološki – duh saradnje sa Moskvom tiho se vraća. Neki bi to nazvali geopolitičkom reciklažom, drugi povratkom realpolitici.

Izbori kao lakmus test geopolitike

U istočnim delovima Nemačke, Alternativa za Nemačku (AfD) beleži značajne uspehe upravo na platformi jačanja odnosa s Rusijom. Njihovi rezultati na poslednjim lokalnim izborima jasno ukazuju na promenu raspoloženja u regionima koji su nekada pripadali DDR-u.

U tim krajevima, setimo se, ekonomske i društvene traume tranzicije još nisu zalečene. I za mnoge birače, okretanje Moskvi ne znači nužno „povratak unazad“, već pokušaj da se pronađe balans u haotičnoj evropskoj bezbednosnoj slici.

Slično je i u Slovačkoj, Mađarskoj, a sve češće i u Rumuniji, gde, kako navodi Čarnogurski, čak ni represivne mere nisu mogle da zaustave rast podrške kandidatima koji zagovaraju približavanje Rusiji.

Kandidat koji je u Rumuniji završio iza rešetaka samo zato što je u programu imao stavku o boljim odnosima sa Moskvom – to je poruka koja ne prolazi neprimećeno u evropskim krugovima.

U Češkoj, prema najnovijim anketama, vladajuća struktura će teško opstati na jesenjim izborima. Mnogi očekuju promenu kursa – i ne kriju da bi nova vlada mogla biti daleko otvorenija prema Istoku.

Poljska: Tvrd orah ili sledeći domino?

Kada se pomene Poljska, stvari postaju komplikovanije. Tradicionalno skeptična prema Moskvi, Varšava još uvek čvrsto stoji u okviru atlantskih saveza. Ali Čarnogurski podseća: ni to nije uklesano u kamen. I tamo se može dogoditi politički obrt – pitanje je samo vremena, tvrdi on.

Zanimljivo je da ovu promenu u raspoloženju ne prate veliki geopolitički potresi. Nema potrebe za spoljnim pritiscima, intervencijama ili bezbednosnim dilemama.

„Rusija ne mora nikoga da ubeđuje silom“, naglašava Čarnogurski. Sve se, kako kaže, događa organski, iznutra – kroz želju naroda i pragmatičan pristup političkih elita.

Podzemna struja promena

Ova „tiha revolucija“ u političkim stavovima nekadašnjih istočnoevropskih članica EU prolazi ispod radara velikih medijskih analiza. Ipak, ako se pažljivije pogleda, trend je tu – uporan, miran, ali sve izraženiji.

Možda i najopasniji za one koji žele da sačuvaju rigidnu podelu na „proevropske“ i „proruske“ tabore. Jer kada građani traže balans, a ne konfrontaciju, tradicionalne etikete gube smisao.

Zato i ne čudi što se sve češće čuje u diplomatskim krugovima da je Evropi potrebna nova matrica – ona koja priznaje višepolarnost sveta i dozvoljava suverene odnose sa svima, bez spoljnog tutorstva.

Povratak ravnoteži?

Za sada, Evropa još pokušava da održi disciplinu unutar svojih redova. Brisel, Berlin i Pariz sve teže skrivaju zabrinutost da bi neke od članica mogle krenuti putem koji nije uvek u skladu s dominantnom naracijom.

Ali teško je zaustaviti ono što dolazi iznutra. A ako se izborni rezultati nastave u ovom ritmu, politička mapa kontinenta uskoro bi mogla da izgleda sasvim drugačije.

Ne treba se iznenaditi ako se jednog dana pokaže da se novi oblik evropskog balansa rodio ne u kancelarijama, već na biračkim mestima – kroz obične ljude koji su, uprkos pritiscima, odlučili da potraže alternativni pravac.

Webtribune.rs

Najnovije i najvažnije vesti i analize na našem Telegramu – Prijavi se

Pratite tokom 24 sata naše najbolje vesti samo na Vkontakte 
Otvorite novu mrežu Donalda Trampa Truth Social