Američki predsednik Donald Tramp ponovo je izazvao političku oluju – ovog puta zbog odluke svoje administracije da proglasi Čikago „ratnom zonom“ i pošalje 300 pripadnika Nacionalne garde kako bi, kako navodi Bela kuća, „štitili federalne agente i imovinu“.
Taj potez odmah je izazvao oštre reakcije među demokratama, koje Tramp optužuje da su dopustile da njihovi gradovi postanu legla nasilja i kriminala.
Tokom vikenda, dok su jedinice kalifornijske Nacionalne garde raspoređene u Portlandu u Oregonu – gradu koji takođe vodi demokratska vlast – ministarka za nacionalnu bezbednost Kristi Noem izjavila je za Foks njuz da „gradonačelnik Čikaga laže kako bi kriminalci mogli da uništavaju živote običnih ljudi“.
Noem je otišla i korak dalje, tvrdeći da „bande, karteli i druge poznate organizacije“ nude nagrade demonstrantima da se sukobe sa agentima američke službe za imigraciju (ICE).
Gradonačelnik Čikaga, Brandon Džonson, reagovao je oštro. Rekao je da je reč o „neustavnim merama“ i da predsednik pokušava da uvede vanredno stanje u gradu bez saglasnosti lokalnih vlasti.
Njegovu izjavu podržao je i guverner Ilinoisa, Džej Bi Pricker, koji je Trampovu odluku nazvao – „Trampovom invazijom“. „Nema nikakvog razloga za slanje trupa u Ilinois ili bilo koju saveznu državu bez pristanka lokalnih vlasti“, naveo je guverner, pozivajući trupe da se povuku.
Sličan ton zadržao je i senator iz Ilinoisa Dik Durbin, koji smatra da Tramp ne želi da reši problem nasilja, već da „širi strah“ i mobiliše svoje birače pred izbore.
Ipak, Bela kuća poručuje da je odluka doneta isključivo radi zaštite državnih institucija i službenika, navodeći da je situacija u pojedinim delovima Čikaga izmakla kontroli.
Zanimljivo je da ovo nije prvi put da Tramp poseže za sličnim merama. Proteklih meseci trupe su raspoređene u Los Anđelesu, Vašingtonu i Memfisu – svaki put uz protivljenje lokalnih vlasti. Za Portland su sudovi čak privremeno blokirali takve odluke, ali to nije zaustavilo predsednika da nastavi sa svojom politikom „reda i zakona“.
Javno mnjenje je, međutim, podeljeno. Prema anketi CBS-a objavljenoj u nedelju, 58 odsto Amerikanaca protivi se slanju Nacionalne garde u američke gradove. Ipak, Tramp i njegovi saradnici smatraju da je to nužan potez kako bi se, kako kažu, „uspostavio mir na ulicama i zaštitila imovina građana“.
U političkim krugovima Vašingtona već se govori da bi ovaj potez mogao označiti početak nove faze sukoba između Trampa i demokratskih guvernera. Oni ga optužuju za autoritarne metode, dok njegovi saveznici tvrde da „konačno neko ima hrabrosti da se suprotstavi haosu“.
Kako će se ova kriza završiti – još je neizvesno. Ali jedno je sigurno: linija između politike i bezbednosti u Sjedinjenim Državama nikada nije bila tanja.
Webtribune.rs