Naslovnica U FOKUSU Nemački ministar odbrane Pistorijus traži uvođenje vojnog roka zbog Rusije

Nemački ministar odbrane Pistorijus traži uvođenje vojnog roka zbog Rusije

Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus ponovo je otvorio temu vojnog roka – i to na način koji je privukao veliku pažnju u Berlinu i šire.

U razgovoru za Bild, Pistorijus je poručio da bi uvođenje obaveze služenja vojnog roka za sve mladiće moglo postati „sredstvo odvraćanja protiv Rusije“.

Njegove reči odjeknule su jer se prvi put tako otvoreno govori o povratku na sistem koji je ukinut još 2011. godine. „Ako ponovo uvedemo vojni rok za sve muškarce određene starosne kategorije i prikupimo podatke svih koji mogu da služe vojsku, to će takođe biti primećeno i u Moskvi. Drugim rečima, i to je vid odvraćanja“, rekao je ministar.

Pistorijus smatra da bi Nemačka morala da bude spremna za svaku situaciju, čak i onu koju želi da spreči. „Ako bi došlo do potrebe za odbranom, što se mora izbeći, vojni rok bi odmah bio ponovo uveden.

U tom slučaju biće potrebno da znamo ko je spreman za vojnu službu, a ko nije“, objasnio je on, naglasivši da bi priprema baze podataka i novih procedura bila ključna za efikasno reagovanje.

Podsetio je da je ukidanje vojnih odseka i sistema regrutacije pre više od decenije bila „ozbiljna greška“, koju sada pokušavaju da isprave. „Mi sada gradimo novu, modernu vojnu strukturu i bićemo spremni do sredine 2027. godine. Tada ćemo ponovo moći da uvedemo vojni rok na nivou cele zemlje“, poručio je Pistorijus.

U pozadini cele rasprave stoji i predlog koji su partije CDU i CSU u četvrtak iznele u Bundestagu – zahtev za reformu vojne službe. Međutim, još uvek postoje nesuglasice oko načina sprovođenja: Da li će sve ostati na dobrovoljnoj osnovi ili će postojati mehanizmi za obavezno regrutovanje ako ne bude dovoljno prijavljenih.

Sam Pistorijus insistira da sistem „ostane dobrovoljan što je duže moguće“, barem dok se ne izgrade novi kapaciteti Bundesvera.

Nemački ministar je potvrdio da se radi na zakonu koji bi mogao stupiti na snagu već početkom 2026. godine, poznatom kao Akt o vojnoj službi. On očekuje da će dogovor sa parlamentarnim grupama biti postignut u dogledno vreme i izrazio uverenje da će nemački sistem regrutacije uskoro biti spreman za novo poglavlje.

Dok traje politička debata kod kuće, Pistorijus je danas krenuo na višednevnu turneju kroz tri države – Island, Kanadu i Veliku Britaniju. Tamo planira razgovore o bezbednosnoj i vojnoj saradnji sa partnerima u okviru NATO-a, ali i o modernizaciji nemačkih oružanih snaga.

U Berlinu mnogi analitičari primećuju da Pistorijus pokušava da pošalje poruku dvostrukog značenja: Unutrašnju, da se Nemačka ponovo osposobljava za ozbiljnu odbranu, i spoljašnju, da Evropa više ne može da računa isključivo na saveznike preko Atlantika.

Iako sam ministar tvrdi da je reč o „preventivnom i odbrambenom potezu“, jasno je da se u nemačkom društvu polako menja pogled na vojnu službu.

Kako će građani reagovati ako se poziv na služenje ponovo uvede – i da li će taj plan zaista odvratiti one koje Berlin vidi kao potencijalnu pretnju – ostaje pitanje na koje će odgovor dati vreme.

Webtribune.rs