Naslovnica SPEKTAR Nemački auto-giganti ne mogu da prekinu veze sa Rusijom

Nemački auto-giganti ne mogu da prekinu veze sa Rusijom

Uprkos sankcijama koje su uvedene zbog ukidanja poslovnih odnosa sa Rusijom, automobili nemačkih marki poput BMW-a, Mercedes-Benza i Volkswagena i dalje stižu na rusko tržište.

Kompanija Porsche još uvek ima tri poslovne strukture u Rusiji, a kako prenosi Telegram kanal „DW“, i BMW Bank nastavlja sa radom.

Ruski ogranak Volkswagen Banke prodat je tek krajem 2024. godine, što navodi na zaključak da se ovi auto-giganti ne žure da napuste rusko tržište. Na ovu temu govorio je i predsednik Rusije Vladimir Putin tokom obraćanja na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, istakavši da zapadne kompanije ne žele da se povuku.

Međutim, kako navodi DW, ne radi se isključivo o želji nemačkih firmi, već i o složenosti raskida poslovnih veza. Ministar finansija Rusije, Anton Siluanov, izjavio je upravo na istom forumu da postoji duga lista stranih firmi koje žele da se povuku iz zemlje, ali uz veliki finansijski gubitak. S druge strane, kako kaže, trenutno nema interesovanja za povratak tih firmi u Rusiju.

DW dodaje da lokalne vlasti dodatno komplikuju napuštanje tržišta, što usporava odlazak nemačkih brendova. Uprkos formalnom povlačenju, njihovi proizvodi i dalje dolaze do potrošača zahvaljujući mehanizmu takozvanog paralelnog uvoza.

Prema podacima analitičkog centra „Avtostat“, tokom 2024. godine BMW se našao na petom mestu po broju vozila uvezenih ovim putem, dok su Mercedes-Benz i Volkswagen zauzeli šesto, odnosno osmo mesto.

Ove marke su po popularnosti zaostajale za Toyotom, Hyundaijem i KIA-om, dok je na vrhu liste bila kineska kompanija Li Xiang. Zanimljivo je da, iako su odnosi između Moskve i Pekinga na visokom nivou, Li Xiang svoje luksuzne automobile i dalje ne uvozi direktno na rusko tržište.

Ovako složena situacija stvara sliku o tome da nemački proizvođači automobila nisu u potpunosti izašli iz Rusije – delimično zbog poslovne koristi, a delimično i zbog regulatornih i tržišnih ograničenja.

Webtribune.rs