
Kraj godine u Nemačkoj obično prolazi u znaku praznične tišine i zatvorenih kancelarija, ali ovoga puta mir je prekinut pričom koja se širi brže od novogodišnjih čestitki.
Prema pisanju lista Bild, nepoznate osobe su opljačkale trezor banke Sparkasse u Gelzenkirhenu, na zapadu zemlje, i odneli novac i dragocenosti u ukupnoj vrednosti od čak 34 miliona evra. Nemački tabloid bez zadrške to naziva „mega pljačkom“, terminom koji se u ovdašnjim finansijskim krugovima ne koristi olako.
Kako Bild prenosi, scenario je bio gotovo filmski. „Nemačka raspravlja o mega pljački na kraju godine… Pljačkaši su izbušili ogromnu rupu u zidu i našli se direktno u trezoru banke“, navodi se u tekstu. Ulaz nije bio frontalni, niti upadljiv – naprotiv. Do banke su došli sa strane natkrivene garaže, što je, gledano iz ugla bezbednosti, detalj koji tek sada dobija na težini.
Jednom kada su se našli unutra, posao je, čini se, išao brzo i bez mnogo zastoja. Otvoreno je oko 3.200 sefova, a iz njih je odneto sve što se našlo pod rukom – novac, vrednosti, lični predmeti.
Posle toga, izvršioci su jednostavno nestali, bez traga i bez jasnog pravca bekstva. Sve se dogodilo u noći između 28. i 29. decembra, ali ironija cele priče je u tome što niko nije primetio ništa neobično sve do ponedeljka ujutru, kada su zaposleni otvorili banku.
U samoj banci šteta se opisuje kao „dramatična“. Prema procenama koje navodi Bild, osiguravajući gubitak mogao bi da dostigne do 33,9 miliona evra. Brojke su hladne, ali iza njih stoje stotine, možda i hiljade klijenata koji su preko noći ostali bez pristupa svojim vrednostima. Nije iznenađenje što su oštećeni klijenti već počeli da traže potpune informacije o kompenzacijama koje im pripadaju, i to bez odlaganja.
Ipak, situacija se dodatno komplikuje. Kako piše list, rukovodstvo banke za sada odbija direktan kontakt sa oštećenima. Napetost je otišla toliko daleko da je, radi zaštite od besnih štediša, na lice mesta morala da bude pozvana policija. Taj detalj, možda sporedan na prvi pogled, govori dovoljno o atmosferi koja trenutno vlada ispred i unutar ove finansijske institucije.
Ostaje pitanje koje se već tiho, ali uporno provlači kroz javnost: kako je moguće da se ovakav upad dogodi neprimećeno, i šta to znači za poverenje u bankarski sistem koji važi za jedan od najsigurnijih u Evropi. Odgovori će, po svemu sudeći, tek stizati. A do tada, ova priča ostaje otvorena – kao rupa u zidu kroz koju je sve i počelo.


























