Naslovnica U FOKUSU Norveška kompanija odbila da izda sertifikat za „Severni tok 2“

Norveška kompanija odbila da izda sertifikat za „Severni tok 2“

Norveška kompanija Det Norske Veritas – Germanischer Lloyd (DNV GL)) odbila je da izda sertifikat za gasovod „Severni tok 2“ zbog američkih sankcija.

„DNV GL obustavlja sve aktivnosti provere sistema gasovoda u skladu sa sankcijama i to će važiti sve dok sankcije budu na snazi“, navodi se u saopštenju kompanije koje prenosi RBK.

Kompanija je glavni partner „Severnog toka“ i „Severnog toka 2“.

Prvi projekat svake godine od 2012.  dobija sertifikat kompanije.

Procedura provere ima za cilj da se minimiziraju rizici po život ljudi, kapitala i prirodne okoline.

Inspekcija gasovoda je neophodna na njegovom danskom delu, a početak izgradnje je planiran za sredinu januara.

Brod „Fortuna“ će početi da polaže cevi gasovoda „Severni tok 2“ u isključivoj ekonomskoj zoni Danske 15. januara, saopštila je ranije Danska pomorska uprava.

Danska energetska agencija je ranije saopštila da inspekciju može da vrši bilo koja treća strana koja može da izda sertifikat.

Projekat „Severni tok 2“ podrazumeva izgradnju dva kraka gasovoda, čiji će ukupni kapacitet iznositi 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje, od obale Rusije, preko Baltičkog mora, do Nemačke.

U izgradnji gasovoda učestvuju brojne evropske kompanije. Protiv izgradnje gasovoda „Severni tok 2“ aktivno se bori Ukrajina, koja se plaši da će izgubiti prihode od tranzita ruskog gasa, kao i brojne evropske zemlje, uključujući Poljsku, Letoniju i Litvaniju, a takođe i Sjedinjene Američke Države, koje žele da u Evropskoj uniji prodaju svoj tečni prirodni gas. SAD smatraju da je ovo politički projekat koji preti energetskoj bezbednosti Evrope.

Ruska strana više puta je izjavljivala da je projekat apsolutno komercijalan i konkurentan i isticala da on ne podrazumeva obustavu tranzita ruskog gasa preko Ukrajine u EU.

Podsetimo, američki Kongres je, nakon jučerašnjeg glasanja u Senatu, poništio veto koji je na Zakon o odbrani stavio odlazeći američki predsednik Donald Tramp.

Zakon o odbrani predviđa budžet od rekordnih 740 milijardi dolara na vojne potrebe tokom 2021. godine.

Odbrambeni budžet predviđa planove za modernizaciju oružanih snaga, razvoj novih tehnologija, kao i za dalje širenje geopolitičkog uticaja SAD, to jest, sankcije protivnicima, uključujući ruske gasovode, kao što su  „Severni tok 2“ i „Turski tok“, ali i sankcije Turskoj zbog kupovine ruskog PVO sistema S-400.