Tinejdžer umro od meningitisa samo par meseci nakon primanja vakcine

dsgerhgfb

Tinejdžer, vakcinisan protiv četiri vrste bakterijskog meningitisa, razboleo se od smrtonosnog oblika meningitisa samo par meseci nakon što je primio vakcinu. U roku od 72 sata nakon što je dobio meningitis, 19-godišnji Luis Hilton je izgubio motornu kontrolu, prestao da diše i preminuo.

Hilton je bio aktivni ragbista kom je obećana zaštita od meningitisa, kada je u septembru prošle godine primio kvadrivalentnu vakcinu. Nacionalna zdravstvena služba je potvrdila da je smrtonosni oblik meningitisa preuzeo njegovo telo, što ga je poslalo u paralizu i smrt piše britanski Dejli mejl.

Kada se razboleo sa simptomima poput gripa, Hiltonov otac ga je odveo sa posla. Nije imao nikakav purpurni osip, što je znak tipične infekcije meningitisom. Grip je isključen jer meningitis utiče na kičmenu moždinu, moždanu opnu i pokretanje udova.

Do trenutka kada je stigao do bolnice sledećeg dana, nije mogao da hoda i imao je problem sa govorom. Ubrzo nije mogao da se pridigne u bolničkom krevetu. Bolnica ga je lečila od virusnog i bakterijskog meningitisa, ali je infekcija preplavila ovog mladića. Prestao je samostalno da diše, i stavljen je na aparate u poslednjim trenucima svog života. Preminuo je 28. januara u „Huddersfield Royal Infirmary“ bolnici.

Kako možemo verovati da nauka o vakcinama deluje, ako je ovaj mladić umro od meningitisa, samo nekoliko meseci nakon što je primio vakcinu, koja je dizajnirana da zaštiti od meningitisa? Proizvođači vakcine ne mogu predvideti dominantni patogeni oblik sa kojim će se svaka osoba suočiti.

Proizvođači vakcine mogu da osmisle nove vakcine kako bi imune sisteme stanovništva izložili novim patogenim oblicima, ali ovaj metod je samo nagađanje, pucanje u mraku. Priroda je uvek jedan korak ispred – virusi i bakterije mutiraju da bi preživeli.

Infekcija meningitisa može da varira od benignih sistema koji nestanu, do infekcija koji mogu dovesti do otežavajućih problema koji menjaju život, i koji utiču na centralni nervni sistem.

Koji faktori imuniteta utiču na varijaciju u simptomima? Da li oblici meningitisa u vakcinama omogućavaju mutiranje oblika meningitisa kako bi spremnije iskoristili vakcinisane ljude?

Da li nauka o vakcinama na kraju pogoršava simptome kod osobe jer je njihov imuni sistem istreniran protiv pogrešnih vrsta? Da li loša nauka o vakcinama dozvoljava dublju infekciju kod vakcinisanih ljudi, inicirajući paralizu i prestanak disanja i iznenadnu smrt?

Jedna stvar je očigledna: Sve više ljudi umire od bolesti protiv kojih su vakcinisani. Ne možemo se osloniti na nauku o vakcinama da nas magično zaštiti od infekcije. Zapravo, ne bi trebalo da verujemo nauci i trebalo bi da se fokusiramo na realitičiniji, višestruki pristup za prevenciju bolesti.

Webtribune.rs