Naslovnica IZA OGLEDALA RAČUN ZA GROBARA FRANJU: Najužasniji dokaz stradanja srpske dece u hrvatskom logoru

RAČUN ZA GROBARA FRANJU: Najužasniji dokaz stradanja srpske dece u hrvatskom logoru

logor-jastrebarsko

O zločinima Nezavisne Države Hrvatske tokom Drugog svetskog rata rečeno je i napisano mnogo toga. O svireposti režima Ante Pavelića se decenijama govori.

Ali nažalost, uvek iskrsne poneka nova fotografija, poneki novi dokument koji dodatno otkrije pravo lice užasa nekadašnje NDH.

Tako je i sa jednim „zapisnikom“ koji se širi društvenim mrežama a na kome se, navodno vidi kako izvesnom grobaru Franji treba isplatiti blizu 40.000 kuna za „ukopanu decu“ iz koncentracionog logora Jastrebarsko:

„243 komada đece“… „150 kuna po komadu“…

Logor Jastrebarsko bio je dečiji koncentracijski logor kraj Jastrebarskog, kojeg je jula 1942. organizovao ustaški režim Nezavisne Države Hrvatske.

Logor je bio jedan od nekoliko dečijih logora u NDH. Pored ovog logora za decu postojali su i dečiji logori u Sisku i Loborgradu.

Logor je osnovan 12. jula 1942. prema odluci poglavnika Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelića.

U logoru je prema podacima Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NR Hrvatske bilo zatočeno 3.336 dece, uglavnom poreklom sa područja Kozare i Korduna.

Prema istim podacima, u logoru je do kraja oktobra 1942. umrlo najmanje 449 dece. Prema podacima Dragoja Lukića, u logoru je umrlo 768 dece.

Podsetimo, najveći koncentracioni logor na teritoriji Nezavisne države Hrvatske formiran je 21. avgusta 1941, u okolini istoimenog gradića. Uništen je u aprilu 1945. Njegovo postojanje navodi se u mnogim analizama fašističkih zločina. Često se pominje i kao primer bestijalnosti i pogubnosti fašističke politike. Centar „Simon Vizental“ u Los Anđelesu navodi da je u Jasenovcu ubijeno oko 600.000 ljudi u brojnim masovnim likvidacijama.

Za vreme Drugog svetskog rata, prema podacima koji su dostupni, 14.528 dete evidentirano je kao žrtva rata, dok je na 60.234 deteta izvršen najteži oblik genocida. Ubijeno je 32.054 dečaka i 28.012 devojčica.

Među ubijenom decom najviše je srpske dece – 42.791, a onda i romske – 5.737, muslimanske – 5.434, jevrejske – 3.710 i hrvatske – 2.289, dok za 273 deteta nije utvrđena nacionalna pripadnost. Životi 37.139 dece ugušeni su na preko hiljadu stratišta širom NDH.

Najveći deo ovih podataka nalazi se u  knjizi „Jasenovac-grobnica 19.432 devojčice i dečaka“ Dragoja Lukića. Knjiga je objavljena 2000. godine.

U hrvatskim, nemačkim i italijanskim logorima živote je izgubilo 23.504 dece, od kojih su samo jasenovačka stratišta progutala 19.432 deteta. Na sastanku predstavnika nemačkih i italijanskih okupacionih snaga i predstavnika oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske održanom 2. marta 1942. godine u Opatiji, doneta je odluka o „čišćenju“ Bosanske Krajine.

Zbog toga je u leto 1942. godine usledila jedna od najtežih okupatorskih ofanziva u kojoj je bilo angažovano oko 40.000 vojnika pod rukovodstvom nemačke borbene grupe „Zapadna Bosna“. Srpski narod s Kozare je ubijan ili na licu mesta ili neposredno nakon zarobljavanja, a veliki broj Srba ustaše su poklale ili pobile maljevima na obali Save kod Bosanske Dubice.

Svi koji nisu pobijeni terani su ka jasenovačkim logorima. U vreme kozaračke ofanzive u logoru Jasenovac su klanja vršena danonoćno nad pristiglim Srbima s Kozare. Cele kolone nisu često ni uvođene u Jasenovac nego su ljudi direktno sprovođeni u Donju Gradinu gde su u najkraćem roku zverski mučeni i ubijani. Iz 219 kozarskih sela i gradova ubijeno je i na druge načine umoreno preko 11.000 dece po do sada prikupljenim podacima. Najmlađa su bila u pelenama i kolevkama, a najstarija su imala 14 godina. Prevremena smrt najviše je pokosila odojčad.

Njih 1.195 bilo je starosti od nekoliko dana do nekoliko meseci. Prosečna starost 11.194 ubijenih dečaka i devojčica bila je 6,5 godina. Po nacionalnom sastavu najtragičnije su prošli Srbi – 10.775 ubijenih, na drugom mestu su Romi – 310, ubijeno je i 73 muslimana, 15 Jevreja, 12 Hrvata, dok se za devetoro dece nije mogla utvrditi nacionalna pripadnost. Za mladi naraštaj Kozare najkobniji je bila 1942. godina. Tad je ubijeno 9.443 dece.

Najviše dece s Kozare progutalo je jasenovačko stratište. U Staroj Gradiški, Jablancu, Mlaki, Uštici i Jasenovcu – 5.683, u logorima za decu: Gornja Rijeka, Jastrebarsko, Sisak, u transportima, zagrebačkim prihvatilištima i bolnicama – 3.254, u pokoljima izvršenim u rodnim mestima i u zbjegovima na Kozari i Grmeču stradalo je 1.195 dece.

Od Srba s Kozare proteranih u Slavoniju, Moslavinu i Bilogoru ustaše su ubile 700 mališana na najsvirepije načine, u logoru na Sajmištu kod Zemuna živote je izgubilo 234 deteta … Na Mirogoju je pokopano 862 srpskih deteta na parceli 142 … Za izvestan broj dece s Kozare nije bilo moguće utvrditi mesta njihovog stradanja niti humke gde su pokopana.

Ove cifre treba ponavljati svim usijanim glavama sa svih strana koje nemaju pametnija posla, nego da zveckaju oružjem i po ko zna koji put svađaju narode, kako se tako monstruozni zločini nikad ne bi opet dogodili.