Naslovnica SPEKTAR PREOKRET: Da se mogu vratiti u prošlost, 91% Ukrajinaca ne bi učestvovali...

PREOKRET: Da se mogu vratiti u prošlost, 91% Ukrajinaca ne bi učestvovali u protestima na Majdanu 2013.

ukrajina protest

Da se mogu vratiti u prošlost, većina Ukrajinaca ne bi učestvovala u protestnim akcijama EvroMajdana, prenosi televizijski kanal NewsOne koji je svojim gledaocima u direktnoj emisiji postavio takvo pitanje.

Naime, tokom emisije Veliki utorak je ukrajinski NewsOne postavio pitanje: “Da se možete vratiti u prošlost, biste li išli na  Majdan?” Program je trajao sat i po i tokom emisije je na pitanje odgovorilo  više od 9300 ljudi. Prema istraživanju, 91% Ukrajinaca je odgovorilo negativno, a njih samo 9% bi bilo spremno opet sudelovati u događajima pre četiri godine, prenosi logicno.com.

[adsenseyu1]

Ranije je zastupnica Vrhovne Rade Ukrajine iz Bloka Petra Porošenka, Olga Bogomolec, rekla je da EuroMaidan mrtvo “čudovište” u Ukrajini i tamo su zastupani interesi ukrajinskih oligarha. Prema njezinim riječima, tijekom protekle četiri godine su ukrajinski oligarsi uspjeli značajno povećati svoje bogatstvo.

“Istovremeno, oligarsi su danas postali mnogo lukaviji nego u vrijeme predsjedništva Viktora Janukoviča”, rekla je Olga Bogomolec.

No, sva ova naknadna pamet su slaba utjeha za Ukrajince. Pet godina od Maidana je Ukrajina još uvijek u “slobodnom padu”. Zemlja je i dalje jedna od najsiromašnijih u Europi i oslanja se uglavnom na kredite EU i Međunarodnog monetarnog fonda. Korupcija i dalje raste, iako je predsjednik Porošenko obećao da će to biti prva pošast koju će iskorijeniti. U ovim okolnostima se iduće godine održavaju predsjednički i parlamentarni izbori, koji će biti presudni za zemlju.

[adsenseyu5]

Slobodni pad Ukrajine je počeo s masovnim prosvjedima na Maidanu, koji su izbili zbog odbijanje tadašnje ukrajinske vlade da krajem 2013. godine potpiše Sporazum o pridruživanju između EU i Ukrajine.

Sukob između Zapada i Rusije, koji je počeo od svrgavanja Janukoviča, najviše je koštao Ukrajinu. Sankcije su nakratko oslabile rusko gospodarstvo, a Ukrajinu je pogodila dugoročna kriza. U razdoblju od 2010. do 2015. se produktivnost ukrajinskog gospodarstva smanjila za 10%. Danas Kijev ovisi o financijskoj pomoći sa Zapada. Od Europske unije je Ukrajina već primila oko 13 milijardi eura pomoći, a prošlog mjeseca su vlasti Kijeva pristale na novi zajam od 2,4 milijarde eura od Međunarodnog monetarnog fonda, ali uz uvjet poskupljenja komunalnih usluga i daljnjeg provođenja takozvanih “strukturnih reformi”.

Nedavno su se pokazatelji ukrajinskog gospodarstva malo poboljšali. Ukrajinski stručnjak sa Sveučilišta u Beču, Tatjana Žurženko, vjeruje kako je zemlja, “unatoč svim nevoljama, na pozitivnom putu”, ali dodaje kako je proteklih nekoliko godina bila na rubu da postane “propala država”.

Što god rekla gospođa Žurženko, Ukrajina i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, uz prosječan godišnji prihodom po stanovniku od 2350 eura.

Uzimajući u obzir sve probleme, izbori 2019. će biti turbulentni. “Čokoladni oligarh” Petro Porošenko pod svaku cijenu želi ostati u predsjedničkom uredu. 2014. je bio simbol nade, ali je sada toliko nepopularan da bi mogao  osigurati povratak na vlast Julije Timošenko. predsjednika. U mnogim anketama je ona daleko ispred Porošenka, koji nije ispunio dva glavna obećana kampanje – okončanje sukoba na jugoistoku zemlje i iskorjenjivanje korupcije.

(logicno.com)

[adsenseyu6]