Naslovnica IZA OGLEDALA 10 najvećih dostignuća Vladimira Putina u obnovi Ruske Imperije

10 najvećih dostignuća Vladimira Putina u obnovi Ruske Imperije

[adsenseyu2]

BFVDSIWEHX

Pre 15 godina, 26. marta 2000. godine, Vladimir Putin je prvi put izabran za predsednika Rusije. Iako je stupio na vlast u teškim vremenima, on je uspeo da održi državu ujedinjenom. Sada, 15 godina kasnije, slobodo možemo reći da je Rusija ponovo postala supersila sa razvijenom ekonomijom, industrijom, moćnom vojskom i mornaricom.

Možda danas ne teče baš sve glatko, ali pre 15 godina su svi mislili da od Rusije više neće ostati ništa. Međutim, Putin ih je razuverio i dokazao svetu da Rusiju nije moguće tako lako poraziti.

Sada, 15 godina kasnije, zahvaljujući „brzom tigru“, kako kineski novinari zovu predsednika Putina, ljudi se prema Rusiji ponovo ophode sa poštovanjem.

Predstavljamo vam 10 najvećih Putinovih dostignuća za proteklih 15 godina:

[adsenseyu1]

  1. Spas Rusije od raspadanja

Kako je rekao Aleksej Mukin, politički stručnjak i direktor Centra za političke informacije:

„Putinova uloga u održavanju jedinstva Ruske federacije je primarna. Promena teritorijalno-administrativne podele Rusije i stvaranje sedam federalnih okruga omogućili su preokret procesa koji su vodili ka kolapsu Rusije na nekoliko pseudo-državnih entiteta. Srećom, Boris Jeljcin je predosećao da bi to moglo da se desi, te se povukao na mestu predsednika. Vladimir Putin je na vreme uočio pretnje i preduzeo brojne preventivne mere“.

  1. Kraj rata u Čečeniji

Kako je rekao Viktor Murakovski, glavni urednik žurnala Arsenal of the Fatherland:

„Setite se Putinove fraze: „Ako ih nađemo u toaletu, razbićemo toalet“. On je tada mislio na teroriste u severnom Kavkazu. Putin je imao ogromnu ulogu u prvoj čečenskoj kampanji, koja je završena sa kapitulacijom Hasavjurta.

Ruska vojska se oporavila i njeno delovanje je bilo ključno za pobedu terorista. Nije bila važna samo efektivnost oružanih snaga, već i politička volja vođstva države“.

[adsenseyu4]

  1. Jačanje uloge Rusije u međunarodnoj areni

Politički stručnjak Mihail Pančenko je rekao:

„U proteklih 15 godina, od države koja je bila negde između 20. i 30. mesta po uticaju na svetsku politiku, Rusija se samouvereno popela među prve tri – zajedno sa SAD i Kinom. Prvi ideološki imperativi su postavljeni za vreme govora Vladimira Putina u Minhenu 2007. godine, a „primenjeni“ su u praksi u avgustu 2008. godine u Južnoj Osetiji. Rusija je ustala i rekla: „Od sutra živimo po novim pravilima““.

  1. Stvaranje društveno orijentisanog budžeta

Profesor Maksim Safonov, doktor ekonomskih nauka, rekao je:

„U proteklih 15 godina je napravljeno puno ozbiljnih koraka, a budžet države je postao u potpunosti društveno orijentisan. Međutim, uvek može bolje i ne smemo da stanemo ovde. Dobar primer je radost stanovnika Krima kada su postali deo Rusije. Njihove penzije i društvena korist su se odmah povećali na viši nivo. Juče sam bio na generalnom sastanku ruske Akademije nauka, gde je govorio premijer Dmitrij Medvedev. On je jasno rekao da će društvene obaveze biti ispunjene, uprkos ekonomskim poteškoćama“.

[adsenseyu1]

  1. Rano isplaćivanje državnih dugova

Ekonomista Vladimir Grinko, profesor ruske Akademije za nacionalnu ekonomiju i državnu službu:

„Pod Vladimirom Putinom, Rusija je uspela značajno da smanji zaostatke međunarodnih finansijskih institucija. Rusija trenutno pozajmljuje od inostranog tržišta, ali u odnosu na BDP, ta količina je veoma mala i omogućava Rusiji da vodi nezavisnu politiku.

Pošto su krediti međunarodnih organizacija uglavnom propraćeni sa određenim uslovima koji su često dobro sakriveni u tekstu, nakon takvih „reformi“ često dođe do pada životnog standarda, kao što se to vidi u Ukrajini. Naravno, ako ruski dugovi porastu, sankcije će jače boleti“.

  1. Stvaranje stabilizacionog fonda i fonda za dobrobit nacije

Profesor Boris Šmelev, šef Centra za rusku inostranu politiku na Institutu za ekonomiju, rekao je:

„Stvaranje ovih finansijskih institucija je uglavnom pokrenuo sam Putin. Velike količine novca su usmerene u ove fondove, a to je uglavnom novac od prodaje nafte i gasa po povoljnim uslovima. Ovaj novac sada u ekonomskoj krizi omogućava izbegavanje tih efekata. Stabilizacioni fond se fokusira na zamenjivanje obaveza vlade“.

[adsenseyu4]

  1. Reforma vojske i vojno-industrijskog kompleksa

Igor Koročenko, glavni urednik magazina National Defense:

„Danas imamo kvalitetne i nove oružane snage. Ruska vojska je bez preterivanja jedna od najboljih na svetu. upravo zahvaljujući Putinu su naše snage ponovo postale poštovane širom sveta. U proteklih 15 godina je izvršena restrukturacija vojno-industrijskog kompleksa. Pod inicijativom predsednika stvorene su moćne integrisane kompanije koje povezuju čitav lanac proizvođača. Rezultat toga jeste da je Rusija danas druga u svetu po izvozu oružja“.

  1. Stvaranje integracionih asocijacija u obliku unije nezavisnih država

Sergej Markov, direktor Instituta za političke studije i član Javne komore Rusije je rekao:

„Stvaranje takvih asocijacija je ključno za održivi ekonomski razvoj. Tu su pojava novih tržišta i mogućnost zajedničkog razvoja tehnologije. Generalno govoreći, to je volja našeg naroda. Rusi žele da ostanu bliski sa ljudima koji su živeli sa njima u obliku Ruskog carstva i Sovjetskog saveza. Što je još važnije, uočava se pozitivan odgovor od partnerskih država. Oni koji su pokrenuli ove integracione asocijacije jesu nesumnjivo predsednik Rusije, Vladimir Putin i predsednik Kazahstana, Nursultan Nazarbajev“.

[adsenseyu1]

  1. Zimska olimpijada 2014. godine u Sočiju

Jelena Isinbajeva, dvostruki olimpijski šampion u skoku s motkom:

„Veliko dostignuće nije samo odlična olimpijada s gledišta organizacije, već i to što su ljudi širom sveta upoznali novu Rusiju: jaku, modernu i moćnu. Ja sam sarađivala sa ljudima i primetila sam kako se njihovo raspoloženje promenilo sa sumnjičavog na zapanjeno.

Ne možete ni zamisliti koliko je skeptika bilo na početku! Ne bismo ni uspeli da organizujemo igre da Vladimir Putin nije održao tako dobar govor 2007. godine pred organizujućim Komitetom u Gvatemali“.

  1. Ponovna integracija Krima u Rusiju

Politički stručnjak Dmitrij Orlov, direktor Agencije za političke i ekonomske komunikacije:

„Ponovna integracija Krima u Rusiju je od velike važnosti za čitavu državu. Sa političkog gledišta, ona je pomogla da se stvori i proširi nova koalicija koja podržava vlast. Pojavio se fenomen patriotske mobilizacije javnog mišljenja koji se i danas nastavlja. To se takođe naziva i „Rusko proleće“. Ovaj efekat ni danas još nije iscrpljen. Naravno, ponovna integracija Krima je bila značajan korak, ali to je samo još jedna u nizu od epizoda iz ere Vladimira Putina“.

Webtribune.rs

[adsenseyu5][adsenseyu5]

[adsenseyu2]