Naslovnica IZA OGLEDALA Otkriće koje će staviti tačku na rasprave o poreklu stare grčke civilizacije

Otkriće koje će staviti tačku na rasprave o poreklu stare grčke civilizacije

grcka arheologija

Netaknuta grobnica iz perioda Minojske civilizacije, stara 3.500 godina, okružena predmetima namenjenim upotrebi u zagrobnom životu, pronađena je na Kritu.

Kasnominojski grob, koga je slučajno otkrio jedan stanovnik Krita, nalazi se u podzemnoj šupljini koja je bila zapečaćena glinom. U njemu se nalazio dobro očuvani kostur odrasle osobe.

Grob se nalazi se 2,5 metra ispod zemlje, a u njemu su osim skeleta pronađni i predmeti namenjeni zagrobnom životu: kašike, posude za mešanje vina, kao i 15 amfora. Smatra se da grobnica potiče iz bronzanog doba, odnosno iz perioda između 1400. i 1200. godine p.n.e.

[adsenseyu1]

Grobnica je otkrivena u maslinjaku u blizini grada Jerapetre. U nju se ulazi kroz strmi kanala, a podeljena je u tri komore, navode iz grčkog ministarstva kulture.

Minojska civilizacija je nastala na sredozemnom ostrvu Kritu oko 2.600. godine pre Hrista. Trajala je punih 12 vekova, odnosno do oko 1.400. godine p.n.e. Otkrio ju je britanski arheolog Artur Evans, koji je 1900. godine otkopao prestonicu Minojske civilizacije – Knosos.

Mnogo toga još uvek je nepoznato o ovoj drevnoj civilizaciji. Njeno poreklo, kao i poreklo Mikenjana, koje savremeni Grci smatraju svojim direktrnim precima, zbunjuje arheologe već više od jednog veka.

Prošle godine otkriveno je da te dve civilizacije potiču od zemljoradnika koji su u neolitu, više hiljada godina pre bronzanog doba, migrirali sa anadolskog poluostrva na zapad u Grčku i na Krit, piše Dejli mejl.

[adsenseyu5]

Ovo otkriće bi moglo da stavi tačku na rasprave o poreklu te dve kulture, za koje mnogi veruju da imaju odvojene korene.

Naime, međunarodni tim naučnika sproveo je istraživanje DNK genoma stanovnika grčkog kopna, Krita i jugozapadne Anadolije iz perioda Bronzanog doba.

Stučnjaci sa Univerziteta u Vašingtonu, Medicinskog fakulteta Univerziteta Harvard i nemačkog Instituta Maks Plank, uz pomoć grčkih i turskih arheologa, na terenu su prikupili materijal za analizu.

Rezultati su pokazali da su Minojci i Mikenjani genetički veoma slični, ali ne i sasvim identični.

Dok i jedni i drugi predstavlju „prve zemljoradnčke zajednice“ i imaju „istočno genetsko poreklo“, Mikenjani su posedovali još jednu manju genetsku komponentu koja njihovo poreklo povezuje sa drevnim stanovnicima istočne Evrope i severne Evroazije.

(B92.rs)

[adsenseyu6]