Misteriozni drevni Kazahstan: Pronađeni dokazi o civilizaciji staroj 8.000 godina

geoglifi

Misteriozni drevni geoglifi u Kazahstanu bi mogli biti dokaz postojanja civilizacije stare 8.000 godina za koju se do sada nije znalo.

NASA je objavila prve satelitske fotografije visoke rezolucije sa visine od oko 600 kilometara na kojima se vide izvesni oblici. Fotografije bi mogle da pomognu da se razotkriju geoglifi koji su do sada bili nezapaženi.

Fotografije pustinjske oblasti u Kazahstanu iz svemira su otkrile ogromne geometrijske oblike u vidu kvadrata, linija, krstova i krugova, od kojih su neke veličine i do 200 metara, a mogu se uočiti samo iz vazduha.

One su nazvane „Naska linije“. Ovo otkriće je napravio ruski arheolog Dmitrij Dej pomoću softvera Google Earth još pre osam godina, a stručnjaci su proširili istraživanje o ovim misterioznim oblicima. Do sada je otkriveno preko 260 geoglifa, a veruje se da je najstariji od njih star čak 8.000 godina. Oni se uglavnom nalaze blizu sela iz doba neolita u toj oblasti. Najveći geoglif je kvadrat koji čini 101 uzdignuta humka.

Ćoškovi džinovskog kvadrata su takođe povezani dijagonalama, a njegova površina zauzima više terena nego Velika Keopsova piramida. Mnogi ovakvi geoglifi bi ostali potpuno nezapaženi da nije bilo satelitskih fotografija i interesovanja arheologa.

Kada je arheolog Dej otkrio misteriozne oblike 2007. godine i identifikovao džinovski kvadrat, on je prvo verovao da su u pitanju ostaci neke stare sovjetske instalacije, ali je narednih dana otkrio još oblika. Do danas je otkriveno čak 260 oblika, a smatra se da ih ima još.

Misteriozni oblici su bili tema mnogih arheoloških debata jer su jedinstveni i neproučavani.

„Nikad nisam video ništa slično. To je neverovatno“, rekao je Kompton Taker, viši naučnik NASA-e iz Vašingtona.

Iako neki istraživači spekulišu o tome da ovi oblici treba da se vide samo iz vazduha kao i Naska linije u Peruu, Dej veruje da nije tako, isključujući mogućnost mešanja vanzemaljaca.

Stručnjaci navode da je u dalekoj prošlosti ova stepa bila atraktivna destinacija za plemena iz kamenog doba, a Dej navodi da bi Mehadžar kultura, koja je obitavala u regionu od 7000. do 500. godine pre nove ere, mogla biti odgovorna za nastanak geoglifa. Međutim, drugi naučnici smatraju da nomadsko pleme ne bi ostalo tako dugo u regionu samo da bi napravilo geoglife.

Dej tvrdi da su se enigmatski oblici koristili za proučavanje kretanja Sunca, isto kao i Stounhendž u Velikoj Britaniji.

Gidre Motuzet Matuzevičut, arheolog sa Univerziteta Kembridž, veruje da je ogroman napor uložen u stvaranje ovih geoglifa.

To samo dokazuje da su drevne civilizacije bile mnogo naprednije nego što mi mislimo.

Webtribune.rs