Naslovnica IZA OGLEDALA Misteriozna fosilizovana antarktička šuma daje odgovore o Velikom potopu

Misteriozna fosilizovana antarktička šuma daje odgovore o Velikom potopu

Chasanov.43375

Naučnici smatraju da fosilizovano drveće na Transantarktičkim planinama na Antarktiku, mogu pružiti dokaze o „Velikom potopu“.

Fosilizovano drveće na Antarktiku, otkriveno od strane tima naučnika pod vođstvom Erika Gulbransona, paleontologa na Univerzitetu Viskonsin-Milvoki, pokrenulo je brojna pitanja bez odgovora.

[adsenseyu1]

Prema rečima istraživača, naša planeta je pretrpela katastrofalni globalni događaj u kom je 95 odsto vrsta na Zemlji izumrlo. Nije poznato šta je izazvalo ovo uništenje, ali naučnici spekulišu da je ovo masovno izumiranje uzrokovano emisijom gasova sa efektom staklene bašte iz vulkana, što je temperaturu planete podiglo na ekstremne nivoe, i izazvalo da okeani postanu kiseliji.

Očigledno je da se u dalekoj prošlosti dogodilo nešto strašno, a otkriće fosilizovane šume na Antarktiku je predmet interesovanja nekoliko naučnika.

Jedan od njih je dr Tim Klarej, geolog sa Instituta za istraživanje stvaranja (ICR), koji smatra da ovo otkriće pruža dokaze o biblijskom Potopu.

“Ovo otkriće ne bi trebalo da bude iznenađenje za one koji knjigu Postanja uzimaju kao doslovnu istoriju. Ova otkrića pokazuju da je u svetu pre Poplave postojala mnogo toplija globalna klima“, rekao je dr Klarej.

[adsenseyu4]

Dr Klarej je opisao drugu seriju događaja koji su doveli do fosilizovanih ostataka.

Prema njegovim rečima, ova drveća su brzo zakopana tokom globalne Poplave, što je opisano u knjizi Postanja – Umerene i tropske biljke i životinje su brzo zakopane u pepeo, blato i pesak, koji su ih zahvatili u ovom kataklizmičnom događaju.

Dr Džerald Šreder, pravoslavni jevrejski fizičar sa doktoratom sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT), ima nešto drugačije mišljenje. On ne dovodi u pitanje „Veliki potop“ spomenut u Bibliji, ali sumnja da fosilizovana stabla na Antarktiku nude dokaze o tom događaju.

“Ovo naučno otkriće nema nikakve veze sa religijom, tako da ni nema nikakve veze sa pričom o biblijskom potopu. „Potop“ se sigurno dogodio, ali to nije uništilo čitav svet“, rekao je dr Šreder.

[adsenseyu1]

Naučnici kažu da je praistorijska šuma na Antarktiku postojala mnogo pre nego što su dinosaurusi šetali Zemljom. Pre oko 280 miliona godina je brzo zatrpana vulkanskim pepelom, koji ju je očuvao do ćelijskog nivoa. Sama starost šume govori protiv teorije o „Velikom potopu“, jer je vrlo malo verovatno da se „Potop“ dogodio toliko davno.

Drugi dokazi o „Velikom Potopu“

Mnogi ljudi priču o „Velikom Potopu“ povezuju sa Biblijom.

Međutim, drevne kulture širom sveta imaju mitove i legende koje opisuju vreme u dalekoj prošlosti kada je zastrašujući „Potop“ izbrisao gotovo sav život na Zemlji.

Priča o Nojevoj barci nije samo biblijska priča. Noje je bio poznat pod drugim imenom u Indiji, među drevnim Egipćanima i Indijancima, da pomenemo samo par kultura.

Istina je da osim Antarktika nema ni jednog kontinenta čija populacija nije upoznata sa pričom o „Velikom potpu“ i „Nojevom bekstvu“.

Drevna kineska legenda govori o tome pre koliko godina je poplava preplavila zemlju. Ogromni talasi su progutali sela udaljena nekoliko kilometara, a mnogi ljudi i životinje su poginuli. Drveće, biljke i građevine su potpuno uništeni. Ipak, kralj je izašao iz destruktivnih poplavnih voda. Iskopavanjem poplavljenog zemljišta, on je osnovao dinastiju „Sja“ koja je živela vekovima. Naučnici su sada pronašli dokaze da je ta drevna kineska legenda istinita, i da se ovaj kataklizmični događaj stvarno dogodio.

Tim argeologa i geografa, na čelu sa Kinglogn Vuom sa Univerziteta u Pekingu u Kini, otkrio je sedimentne dokaze koji potvrđuju drevni kineski mit o poplavi.

Još jedno interesantno otkriće je prijavljeno iz Iraka. Britanski arheološki tim iz Field muzeja i Univerziteta Oksford je sproveo iskopavanja između 1923. i 1929. godine u Kiš Sitiju, 80 kilometara južno od Bagdada. Od tada u ovom gradu, koji datira od pre 5.000 godina, nije bilo drugih iskopavanja.

Vidljive ruševine na ovom drevnom mestu, su još uvek pokrivene peščanim dinama i nasipima. Prema arheološkim zapisima, Kiš Siti je preživeo „Veliki potop“ koji se desio pre nekih 7.600 godina i pominje se u jevrejskim, hrišćanskim i muslimanskim spisima.

Jedan naučnik kaže da je otkrio dokaze koji ukazuju na to da je drevni grad Petra uništen „Velikim potopom“.

Postoje mnoga arheološka otkrića koja ukazuju na to da je Veliki potop bio stvaran događaj.

Webtribune.rs[adsenseyu5][adsenseyu5]