Naslovnica IZA OGLEDALA Bizarna stvarnost koje nismo svesni: Čestice komuniciraju jedne sa drugima na velikim...

Bizarna stvarnost koje nismo svesni: Čestice komuniciraju jedne sa drugima na velikim razdaljinama prkoseći zakonima fizike – VIDEO

cestice

[adsenseyu2]

Kvantni efekat koji je Albert Ajnštajn davno odbacio je konačno dokazan u novom eksperimentu.

Fenomen kvantne zapletenosti je mučio naučnike unazad 80 godina, ali sada je misterija izgleda konačno otpetljana.

Kvantna zapletenost ruši klasične zakone fizike pokazujući da su parovi subatomskih čestica povezani nevidljivom vezom koja se prostire kroz vreme i prostor.

Drugim rečima, koliko god da su one udaljene, stanje jedne čestice utiče na stanje druge.

Ajnštajn se nije slagao sa ovim pošto mu je bilo nelogično da se informacije između dve tačke u prostoru prenose brže od brzine svetlosti.

Naučnik Džon Stujart Bel je 1964. godine sproveo eksperiment kako bi isključio skrivene promenljive koje bi mogle da objasne ovaj fenomen.

Međutim, svi njegovi testovi su imali „rupe“ koje bi, prema rečima kritičara, mogle da opovrgnu dokaz o zapletenosti.

[adsenseyu4]

Danas, 50 godina kasnije, grupa holandskih naučnika je zatvorila dve od najvažnijih „rupa“.

U poslednjem izdanju žurnala Nature se navodi da je holandski tim zapleo elektrone zatvorene u sićušnim dijamantskim zamkama i postavio ih na razdaljinu od 1,3 kilometara.

Oni su rekli da su elektroni zarobljeni na takav način da nije postojala šansa da oni „tajno“ komuniciraju. Spin elektrona se može odrediti samo u trenutku posmatranja.

Novi test je koristio parove pojedinačnih elektrona kako bi se izmerili svi zapleteni parovi i kako bi se na taj način rešio problem detekcije.

Pored toga, udaljenost između detektora je bila prevelika da bi svetlo moglo da pređe određeni put za određeno vreme, tako da je rešen i problem lokalnosti.

Komentarišući otkrića, nanotehnološki stručnjak, profesor Džon Morton, rekao je: „Uzbudljivo je jer, uprkos neprihvatanju teorije o daljinskom komuniciranju u kvantnoj fizici od strane naučnika, ovakva otkrića postavljaju izazovna filozofska pitanja.

Ranije verzije Belovog testa su imale značajne „rupe“, zbog kojih postojanje daljinskog komuniciranja nije prihvaćeno, ali najnovije otkriće Hansona i njegovih saradnika rešava sve probleme iz prethodnih testova.

[adsenseyu1]

Takođe, izvođenje eksperimenta je zahtevalo savladavanje većih praktičnih prepreka, a njegov uspeh predstavlja proboj u sposobnosti čovečanstva da kontroliše svetlo i materiju na najdubljem nivou i na velikim udaljenostima“.

Profesor Kaj Bongs je dodao: „Ovo je brilijantna demonstracija toga kako se različiti kvantni fenomeni razlikuju od klasičnog iskustva, dovodeći do očekivanja da će kvantna tehnologija otvoriti nove mogućnosti za poboljšanje budućnosti“.

Vodeći naučnik, profesor Ronald Hanson je rekao: „Stvari postaju veoma uzbudljive kada se dva elektrona zapletu.

Oni su onda istovremeno i u jednom i u drugom spinu, ali u trenutku kada se posmatraju, jedan će uvek biti okrenut nagore,a drugi nadole.

Oni su u potpunoj korelaciji, a takav efekat je trenutan i važi čak i ako se drugi elektron nalazi na drugom kraju galaksije“.

Webtribune.rs

[adsenseyu2]